Neposredno uoči Dana grada, koji je obično prilika za protokolarno paradiranje i mahom isprazne govorancije, Makarska će na poklon ipak dobiti nešto konkretno - novi, golemi i, usudili bismo se reći, sjajan projekt vrijedan 105 milijuna kuna. Njegov idejni tvorac jest Mijo Pašalić, poduzetnik koji sam sebe - a bogme se mnogi slažu s time - opisuje kao 'makarskog lokalpatriota'. Tportal je dva dana uoči otvorenja obišao njegovu Apfel arenu
Nije to jedna od arena kakve viđamo u velikim gradovima, grandiozno zdanje namijenjeno visokoprofilnim sportovima koje za sobom najčešće vuče milijunske dugove i upitnu financijsku održivost: ovo je kompleks rađen točno po mjeri za grad od 14 tisuća stanovnika i njih još desetak tisuća u okolici. A opet je poprilično ambiciozan.
'Ako budemo pametni, vratit ćemo naše mlade sportu. Grad će dobiti puno javnih sadržaja i prostor koji će biti otvoren cijele godine, a vjerujemo da ćemo uspjeti i produljiti turističku sezonu u Makarskoj', vedar je Pašalić dok nas nekoliko dana uoči otvaranja vodi kroz golemi kompleks na istočnom ulazu u grad.
Kako to obično biva, u posljednjim trenucima vlada golema užurbanost: prostori se lickaju i čiste, najlon se skida s namještaja, peru se goleme staklene stijenke, testira kafe-aparat i krušna peć za pizzu.
I zvučni sustav u impresivnoj velikoj dvorani.
'Nije li tužno to da Makarska do danas nije imala ni kino, ni prostor za kazališne predstave, ni kongresnu dvoranu koja bi primila više od dvije stotine ljudi? Nigdje, pa ni u hotelima?' čudi se sugovornik tportala te je jednim udarcem riješio ovaj problem: u novoj dvorani s 380 mjesta planira se oko 150 filmskih projekcija i četrdesetak predstava godišnje, a ostatak je rezerviran za kongrese, seminare i slična događanja.
No to je tek dio sadržaja Apfel arene, a službeno je deklarirana kao 'sportsko-kulturni centar'. Tu su još - a nabrojat ćemo ih ovlaš, da ne rastežemo previše - unutarnja sportska dvorana dimenzionirana za rukomet, mali nogomet, košarku, borilačke sportove i tko zna što sve ne. Potom zatvorena dvorana s umjetnom travom i, također zatvoreni, teren za sve popularniji sport padel. Koliko znamo, jedini natkriveni u ovom dijelu Hrvatske.
U vanjskom dijelu kompleksa nalaze se i otvoreno igralište za mali nogomet, teniski teren, boćalište i dječje igralište.
A neposredno uz njih i mediteranski vrt na preko dvije tisuće kvadrata, u kojem su među maslinama smještene dvije sjenice s roštiljima, gdje će se, kako to vidi naš domaćin, ljudi okupljati i družiti. Prije svega domaći, a ako navrati pokoji turist - dobro je došao.
Veliki otvoreni prostor povremeno će se prenamijeniti u prostor za koncerte.
'Treba otvoreno reći: većina ljudi u Makarskoj i u ovom dijelu Hrvatske dobro živi. Ali nedostaje komunikacije i odgovornosti - i prema zajednici i prema javnom prostoru i javnim dobrima', govori nam Pašalić. Možda zvuči preuzetno tvrditi da će on sam promijeniti ovaj trend, ali nije nemoguće: Pašalić je, naime, poprilično zanimljiv lik. Osim što je lokalpatriot, upravo on bi mogao poslužiti kao primjer društveno odgovornog poduzetnika.
Svojedobno je punio novinske stupce kada je izgradio zgradu sa šesnaest stanova i 'prodao' ih svojim radnicima: riječ 'prodao' namjerno je stavljena u navodnike jer se cijena stambenog kvadrata u prosjeku ondje kretala oko 600 eura.
Ne, u ovom iznosu ne nedostaje jedna nula, što bi bilo u skladu s cijenama nekretnina u Makarskoj - radilo se o projektu kojim je radnicima njegova Apfela ponuđeno rješavanje stambenog pitanja po cijenama koje su im bile prihvatljive i dostupne. Od njih čak nije zatražio da nastave raditi u tvrtki Apfel, nego samo osigurao da ne dođe do špekulacija: ako tko odluči prodati stan, mora ga najprije ponuditi njegovoj tvrtki.
Njegov Apfel redovito sponzorira pedesetak udruga i pojedinaca, a izuzev jednoga - Hajduka, dakako - svi imaju sjedište na Makarskoj rivijeri. Čak i kada je gradio Apfel arenu, pazio je da se što više poslova dodijeli domaćim tvrtkama i ljudima.
I na to je, rekli smo, potrošeno preko stotinu milijuna kuna.
'Potpuno sam svjestan toga da je projekt poput ovoga komercijalno neisplativ, pa ni ne očekujem povrat ulaganja. Ali postavili smo cilj da centar bude samoodrživ, dakle da iz svog poslovanja u budućnosti podmiruje sve svoje troškove. To je sasvim dovoljno', govori nam Pašalić te očekuje da će u njemu raditi tridesetak ljudi.
Uz njih još 180 u tvrtki Apfel, osnovanoj nakon što je prije točno dvadeset i šest godina odlučio dati otkaz u hotelu u rodnim Tučepima i pokrenuti vlastiti biznis. Krenuo je doslovno iz garaže, distribuirajući sokove, pivo i kavu - pa shvatio da postoji niša koju bi bilo dobro popuniti. Danas je apsolutni lider u opskrbi ovog, njegova dijela Dalmacije: u proljeće i jesen hoteli i apartmani kod njega kupuju ugostiteljsku opremu, od profesionalnih aparata za ugostiteljstvo do sitnog inventara, a u špici sezone glavni je distributer hrane i pića za potrebe turizma.
Nikada nije imao veliku ambiciju širiti se izvan rodnog kraja, a bogme se ni drugi distributeri ovdje nisu dobro proveli: Pašalićeva tvrtka smatra se domaćom, gotovo pa narodnom. Odani su joj kako je on odan svojim radnicima i svojoj zajednici, a to nije floskula - sami smo se uvjerili da svakom radniku zna ime i obitelj, njihove dnevne brige i radosti.
'Ako ćete iskreno, ni ne pada mi na pamet zaposliti stranca, prije bih zatvorio firmu nego to učinio. Smatram da su tvrdnje da 'ljudi ne žele raditi' naprosto netočne: ima ljudi i ima posla, samo treba biti korektnosti i s jedne i s druge strane', govori nam domaćin tportala. Uskače i njegov sin Matko, koji je već preuzeo ulogu izvršnog direktora tvrtke, dok se kćerka Mia Rizvan - formalno direktorica za ugostiteljsku opremu - drži podalje od novinara i njihovih objektiva. Radi se i nije od velike volje za fotografiranje.
'Ne postoji baš nijedan razlog zbog kojeg Makarska ne bi imala cjelogodišnji turizam i zašto ne bi bila domaćin kongresima, seminarima ili team buildingu, zašto sportaši ne bi dolazili ovdje na svoje zimske pripreme i zašto, na koncu, domaći ljudi u svakom trenutku ne bi imali prostor za rekreaciju ili ozbiljno bavljenje sportom, za organizaciju dječjih rođendana, natjecanja ili različitih škola, za socijaliziranje', čudom se čudi Pašalić.
Sada, nakon što Apfel arena otvori svoja vrata, slijedi organizacija različitih događanja: koncem listopada održat će se veliki polumaraton s više stotina natjecatelja, a slijede brojni slični. Pravilo će biti uvijek isto - za partnere će se tražiti općine i gradovi, hotelijeri i ugostitelji te udruge ili pojedinci 'koji na svaku od tih tema sigurno znaju više od mene', kako slikovito objašnjava sugovornik tportala. Moguće je da će već ove godine, drugi put u povijesti, barem jedan od velikih gradskih hotela biti otvoren i preko zime.
'Ako to može funkcionirati u Poreču, nema nikakvog razloga da ne funkcionira i u Makarskoj', govori nam Pašalić o svome gradu i svojoj rivijeri. Sasvim sigurno zna što govori: u onom početnom nabrajanju sadržaja Apfel arene propustili smo napomenuti da je na drugom katu, iznad teretane s respektabilnim brojem sprava, uređena prava pravcata klinika. Stalno ili povremeno ondje će biti dostupni kardiolog, fizijatar, pedijatar, neurolog, pulmolog i brojni drugi stručnjaci. Tu su laboratorij, skupi EKG uređaj i koješta drugo.
Rekli bismo, Pašalić je ovom gradu - koji vječno kuburi sa zdravstvenim sadržajima i kadrom - podario svoju malu bolnicu. Za usporedbu, država i Županija već desetljećima ne uspijevaju organizirati ni funkcionalan dom zdravlja u Makarskoj, gradu koji u ljetnim mjesecima broji više desetaka tisuća žitelja, dok gradska uprava u dvije i pol godine - koliko je prošlo od prve ideje do otvaranja cijelog kompleksa - nije bila kadra urediti stotinjak metara pristupne ceste.
No o političarima Pašalić upadljivo izbjegava otvoreno govoriti, makar se može naslutiti da mu ni HDZ ni SDP - koji se ovdje periodično smjenjuju - nisu sasvim legli. Na otvaranje arene ipak će pozvati župana i gradonačelnika dok će svi ostali uzvanici biti sportaši, javne osobe, poslovni partneri i sami Makarani.
Kako i spada, barem kad je riječ o ovakvom, narodnom projektu.