Dok je trajala pravosudna zavrzlama oko odluke o puštanju na slobodu ili produljenju pritvora osumnjičenicima u aferi Uljanik, u Vladi zbrajaju štete od kolapsa pulskog brodogradilišta. Ministar Zdravko Marić danas je nabrojao sva jamstva koja još mogu doći na naplatu, ali je zaboravi jedno odobreno u proljeće prošle godine
Prema riječima ministra financija, jamstva koja su plaćena tijekom prošle godine iznose nešto više od 2,5 milijardi kuna, a u ovoj godini očekuje naplatu još oko 600 milijuna kuna. Država se još bori za 'spas' jamstva izdanih za brod jaružar koji se u Uljaniku gradi za belgijski Jan De Nul.
Ta je kompanija zatražila povrat avansnih uplata za koje većim dijelom jamči Vlada, u iznosu od 124 milijuna eura, dok su ukupni avansi 158 milijuna eura. Marić je potvrdio da Vlada planira uložiti oko 150 milijuna kuna za završetak tog broda kako bi se izbjegla naplata, ističući da je riječ o posljednjem državnom jamstvu za Uljanik.
vezane vijesti
Ipak, time još nisu pokriveni svi rizici koji proračunu prijete zbog propasti Uljanika, budući da je Vlada priskočila u pomoć i Uljanik plovidbi, tvrtki koja se našla u središtu istrage o zlouporabama teškim 1,6 milijardi kuna.
Kako je sve počelo?
Podsjetimo, među 14 osumnjičenih za zlouprabe u Uljaniku 3. maju je i šef Uljanik plovidbe Dragutin Pavletić. Pulski brodar godinama je bio jedan od najvećih naručitelja brodova u Uljaniku i 3. maju. Od 2004. do 2012. za Uljanik plovidbu u 3. maju je izgrađeno sedam brodova za prijevoz nafte, naftnih prerađevina i kemikalija za 283,2 milijuna dolara, dok su u Uljaniku izgrađena dva broda za rasute terete za 61,5 milijuna dolara. U istrazi se Pavletić i njegova tvrtka sumnjiče za različite financijske makinacije kojima je Uljanik plovidba profitirala na gradnji brodova, dok su Uljanik i 3. maj trpjeli gubitke.
Iako su u financiranju brodova korištene i državne subvencije, glavnina nabavi financirana je kreditima stranih banaka, koji su odobreni po komercijalnim uvjetima, pri čemu su brodovi poslužili kao kolateral.
Nakon okončanja velikog investicijskog ciklusa, nepovoljne tržišne okolnosti u proteklih godina doveli su i Uljanik plovidbu na rub opstanka. Pritisnuta niskim cijenama vozarina i visokim kreditnim obvezama, tvrtka je u razdoblju od 2011. do 2016. nagomilala gotovo 800 milijuna kuna gubitaka.
Olako jamčili s 43 milijuna dolara
Prošle je godine Uprava na čelu s danas osumnjičenim Pavletićem krenula u refinanciranje kredita, koje tvrtka više nije bila u stanju otplaćivati prema ugovorenim uvjetima. Aranžmanom sklopljenim u ožujku 2018. refinanciran su krediti PBZ-a i inozemnih banaka predvođenih bankom Credit Suisse AG vezani za kupnju tankera Champion istra i Verige.
Novi kredit u iznosu od 54 milijuna dolara na rok od 10 godina odobrili su PBZ i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR), a osiguran je državnim jamstvom u iznosu od 43 milijuna američkih dolara.
U rujnu prošle godine sindikat inozemnih banka odobrio je Uljanik plovidbi refinanciranje kredita za nabavu tankera Kastav i Pomer. Kreditni dug umanjen je za odobreni otpust, a sredstva je odobrio novi inozemni kreditor.
Upravo kada se učinilo da je pulski brodar uplovio u sigurne vode, izbila je afera Uljanik u kojoj su se, uz bivše čelnike Uljanika u središtu našli Pavletić i njegova kompanija.
I tako se država još jednom našla u apsurdnoj situaciji. Dok s jedne strane Državno odvjetništvo pokušava dokazati teške inkriminacije protiv Uljanik plovidbe, što bi u slučaju pobjede DORH-a pulskog brodara moglo gurnuti u stečaj, ministar Marić s druge strane moli Boga da tvrtka preživi i uspije vratiti kredite osigurane još jednim olako danim državnim jamstvom.
