Ističe da za njih Hrvatska nije skroz spremna, najviše zbog kašnjenja u reformi obrazovnog sustava i zaostajanja u plaćama unatoč rastu zadnje 2-3 godine, piše Poslovni dnevnik.

To bi, kaže, mogle popraviti nove mjere, npr. rast minimalne plaće na 5000 kn, uz kompenzaciju iznosa povećanja najviše ugroženim poslodavcima i branšama, ali i poslodavci bi mogli puno učiniti s pretvaranjem ugovora na određeno (21%) u ugovore na neodređeno vrijeme.

To ih ne bi koštalo, a mogli bi zaustaviti odlazak radnika iz Hrvatske, kaže Vidović dodajući da nas ne čeka samo veliki porast dnevnih migranata, što je bio i slovenski slučaj pa iz Maribora dnevno 16.000 ljudi odlazi na rad u Austriju.

Naime, iako će najviše pogođeni biti poslodavci SZ Hrvatske, gdje su u radnointenzivnoj industriji plaće ispod prosjeka RH i znatno ispod npr. Grada Zagreba, Austrija, kaže, zbog dinamičnog gospodarstva, visokog standarda i plaća te solidne razine radno-pravne zaštite austrijskih radnika, može biti zanimljiva i za odlazak ljudi iz drugih krajeva.

Zbog njemačkog zakona, pak, hrvatske poslodavce očekuje ono što nisu mogli sanjati – utakmica s njemačkim poslodavcima glede konkurentnosti u privlačenju radnika iz regije. Razlog? Od lani izdanih 73061 hrvatske dozvole za rad strancima, čak 85% odnosi se na radnike iz regije: 31.214 iz BiH, 14.549 iz Srbije, 8442 s Kosova, 6052 iz Sjeverne Makedonije, 3105 iz Albanije te 537 iz Crne Gore.

'S njemačkim zakonom se apsolutno povećava konkurencija hrvatskim poslodavcima čije ključne prednosti ostaju blizina tržišta i nepostojanje jezične barijere. To može nadmašiti financijsku prednost njemačkih poslodavaca, no naši se trebaju potruditi da osiguraju što bolje smještajne i radne uvjete te plaću koja će u kombinaciji s tim biti stimulativna za dolazak u RH', rekao je Vidović za Poslovni dnevnik.