Baš kao što se mjesecima predviđalo, trgovinsko-carinski rat između Sjedinjenih Američkih Država i ostatka svijeta počeo je donositi i prve žrtve. Početak primjene carina u trgovini između Kine i SAD-a doveo je i do pojave prvih kompanija koje su najavile ili rast cijena ili smanjenje proizvodnje, što će imati dalekosežne posljedice na sve sudionike tržišne utakmice.

Nakon što su prošlog tjedna zaživjele američke carine na uvoznu kinesku robu vrijednu 34 milijarde dolara Kina je odmah uzvratila recipročnim mjerama na američke proizvode koji se uvoze u Kinu. Među pogođenim proizvodima nalaze se soja, meso i automobili, a prema iskustvima objavljenim u medijima, uvoznici i proizvođači mesa te proizvođači automobila već osjećaju učinke uvedenih carina.

Bloomberg je objavio priču o kineskoj kompaniji koja uvozi američke svinjske i goveđe odreske i čiji su glavni kupci restorani i trgovački lanci, među kojima se nalazi čak i Sam's Club, podružnica američkog Walmarta. Posljednja pošiljka mesa koju je ta kompanija pokušala uvesti u Kinu zapela je na granici i samo je njen manji dio uspio proći carinsku kontrolu prije povećanja carina. Čelnici kompanije sumnjaju da će dodatne troškove moći kroz višu cijenu prebaciti na kupce i očekuju da će se veći dio njihovih partnera okrenuti drugim dobavljačima.

U škripcu su se našli i poznati proizvođači automobila. Kina je relativno nedavno snizila carinsku stopu na sve uvozne automobile na 15 posto, što je potaknulo kompanije poput Forda ili Tesle da prije nekoliko tjedana snize cijene svojih proizvoda. No od prošlog tjedna, ako se automobili tih kompanija proizvode u SAD-u, na njih se obračunava 40 posto carine. Tesla je već odlučila podići cijene, dok se u Fordu zasad suzdržavaju. Proizvođači luksuznih automobila BMW i Daimler u sličnoj su situaciji jer se dio modela koje prodaju na kineskom tržištu proizvodi u američkim tvornicama. BMW je već najavio da ne može u potpunosti apsorbirati povećani trošak i da će morati prilagoditi cijene.

Kineska protumjera je u međuvremenu izazvala reakciju u SAD-u i tamošnji predsjednik Donald Trump je u srijedu ponovo uzburkao tržišta najavljujući nove carine za kinesku robu vrijednu čak 200 milijardi dolara. Vrijednost godišnjeg kineskog izvoza u SAD kreće se oko pola bilijuna dolara, a najveći udio u tome čine potrošačka elektronika, elektronička oprema te strojevi.

S novim carinama stiglo je i zaoštravanje u izjavama između američkih i kineskih dužnosnika, što pokazuje da se ne treba nadati skorom smirivanju situacije. Naprotiv, izjave u medijima pokazuju da i jedna i druga strana smatraju da imaju puno dodatne municije na raspolaganju.

Američki predstavnik za trgovinu Robert Lighthizer, najviši dužnosnik američke administracije po pitanjima vanjske trgovine, izjavio je da vlada predsjednika Trumpa 'već više od godinu dana strpljivo potiče Kinu da prestane s nepravednom politikom, otvori svoje tržište i prepusti se pravoj tržišnoj konkurenciji'. Dodao je i da 'umjesto da se posvete rješavanju naših primjedbi, Kina se počela osvećivati preko američkih proizvoda... ne postoji opravdanje za taj potez'.

Kinezi su pak u srijedu reagirali na najavu novih carina izjavom da se radi o 'iracionalnim američkim potezima'. Kinesko ministarstvo trgovine je 'šokirano američkim ponašanjem' i najavilo je da će 'kako bi zaštitili matične interese države i građana, Kina morati uzvratiti kao i obično'. Iz najveće azijske ekonomije su već nekoliko puta ponovili da su spremni za trgovinski rat sa SAD-om. U jednom od državnih medija je objavljen komentar u kojem stoji: 'Ako Trump pokrene puni trgovinski rat, američko gospodarstvo i društvo neće moći podnijeti udarac protumjera koje će uvesti Kina i druge ekonomije.'

Kako se vrijednost kineskog godišnjeg uvoza iz SAD-a kreće oko razine od 130 milijardi dolara, jasno je da u izravnom nadmetanju carinama Kina ne može u jednakoj mjeri uzvraćati SAD-u. U poslovnim krugovima se stoga špekulira da bi dodatne mjere kojima bi Kina mogla uzvratiti SAD-u mogle uključivati potpuni bojkot američkih brendova. U nekim prijašnjim trgovinskim konfliktima kineski građani, potaknuti nacionalističkim izjavama u medijima, bojkotirali su neke poznate međunarodne proizvođače poput Toyote ili Hyundaija.

Carine najavljene u novom krugu bi se trebale početi primjenjivati tek od rujna, a Donald Trump je ranije najavljivao kako ih je spreman uvesti na gotovo kompletan kineski izvoz u SAD, vrijedan više od 500 milijardi dolara. Uz već spomenutu soju te mesne proizvode i automobile, carine koje su uvedene prošlog tjedna obuhvaćale su dio proizvoda namijenjenih za avio, informatičku te medicinsku industriju. No nove carine obuhvatile bi više od 6000 proizvoda iz puno većeg opsega djelatnosti, od potrošačke elektronike, duhanskih proizvoda, kemikalija, ugljena, pa do proizvoda poput toaletnog papira, rukavica za bejzbol ili poštanskih marki.

Kritike američkom predsjedniku, osim onih iz Kine, stigle su i s američke strane. Glasnogovornica Američke gospodarske komore, čije riječi prenosi britanski The Guardian, kazala je: 'Carine su, jednostavno, porez. Uvođenje poreza na robu vrijednu 200 milijardi dolara će povisiti cijene za svakodnevnu robu za američke obitelji, poljoprivrednike, stočare, radnike i poduzetnike. Također, rezultirat će u protucarinama, što će dodatno štetiti američkim radnicima.' Najavu novih carina kritiziralo je i udruženje američkih trgovaca u maloprodaji, ali i pojedini zastupnici gornjeg doma američkog parlamenta.

Svjetska tržišta su negativno reagirala na očekivano novo zaoštravanje trgovinskog rata. Indeksi kineskih burzi potonuli su za dva postotka, a situacija nije bila pretjerano optimistična niti drugdje, pa su europski indeksi skliznuli za oko 1,5 posto. Koliko rast netrpeljivosti između dvije najveće svjetske ekonomije utječe na ostatak globalne trgovine, pokazuju i izjave iz kompanija koje dolaze izvan tih država, ali će itekako osjetiti poremećaje na tržištu. Iz jednog od najvećih brodara u svijetu, danskog Moller-Maerska, stigla je izjava da bi nove carine mogle imati 'ozbiljan negativan utjecaj' na svjetsku trgovinu te bi mogle ugroziti radna mjesta.

Poznati investitor Mark Mobius ne krije pesimizam predviđanjem da će trgovinski rat uzrokovati iduću financijsku krizu.

'Nema sumnje da ćemo prije ili kasnije imati novu financijsku krizu jer se moramo sjetiti da se nalazimo na kraju razdoblja jeftinog novca', kazao je Mobius, čiju izjavu prenosi Bloomberg. 'Mnoge kompanije čije poslovanje ovisi o jeftinom novcu će se naći u pravom škripcu', pojasnio je Mobius.

Neizvjesnost u svjetskoj trgovini svakako je porasla proteklih tjedana, a kakve će točno posljedice za globalnu ekonomiju imati zaoštravanje trgovinskih odnosa između SAD-a i ostatka svijeta, nemoguće je predvidjeti. Ako je suditi po dosadašnjim izjavama i kritikama analitičara i stručnjaka, pozitivan ishod očekuje jedino američki predsjednik Donald Trump. Što nikome nije baš neka utjeha.