Svi ovih dana žele biti Lee Iaccocca, pa tako magnati vodećih američkih auto kompanija razmišljaju o tome da rade za 1 dolar ako im država da financijsku pomoć
Jedna je to od posljedica packi koju su im dali kongresnici rekavši im kako nema krize kad oni mogu dolaziti na saslušanja u privatnim avionima. Interesantno je kako su tako veliki menadžeri pali na ovakvim sitnicama, a to je možda i jedan od pokazatelja koliko su godinama bili uljuljkani u milijunske plaće, bonuse i ostale povlastice, te su izgubili vezu sa realnim životom njihovih radnika.
Čini se kako su izvadili iz ladica prašnjavu biografiju Lee Iaccocce i promijenili svoj PR nastup jer prema pisanju medija izvršni direktor Forda, Alan Mulally, kaže da će raditi za 1 dolar ako mu država odobri bilo kakav zajam. Uz to će ukinuti sve menadžerske bonuse i neće platiti dodatke proizašle iz minulog rada svojim zaposlenicima u Americi. Čini se da je stubokom promijenio priču jer je nedugo prije izjavljivao kako bi rezanje plaća menadžerima izazvalo gubitak kvalitetnih menadžerskih kadrova.
Mulally traži 9 od ukupno 25 milijardi dolara koliko sveukupno traže tri velika američka proizvođača automobila, no za razliku od Chryslera i GM-a, tvrdi da nemaju velikih problema sa novčanim tijekom. Novac bi mu poslužio za slučaj pogoršanja situacije na tržištu. Dobra vijest je da Ford nije prestao sa ulaganjem u inovacije i razvoj, te se baca na proizvodnju ekološki čišćih automobila kao što su oni na isključivo električni pogon te onih na hibridni pogon. Uz to najavljuje da će sa kooperantima krenuti u razvijanje domaće baterijske tehnologije kako bi se smanjila ovisnost o uvoznim proizvodima. No, da ne bi uznemirio industriju nafte ipak je izjavio kako nove tehnologije neće zamijeniti benzinske i dizel motore.
Štednji se priključio i izvršni direktor Chryslera, Bob Nardelli. Pošto nije postao novi Jack Welch u General Electricu, sada čini se želi biti novi Lee Iaccocca te najavljuje kako će i on raditi za 1 dolar. Nardelli je poznat kao osoba koja je dobila jednu od najvećih otpremnina u povijesti korporativne Amerike. Kada je napuštao američki trgovinski lanac Home Depot, kojem je bio na čelu pet godina, 'inkasirao' je penziju od sitnih 210 milijuna dolara, a godišnja plaća mu je bila još sitnijih 39 milijuna dolara. Poznat je i po tome da svoju osobnu zaradu nikada nije vezivao za zaradu tvrtke, a u pet godina je uspio srušiti vrijednost dionice na onu sa početka svojeg mandata. Iako je radna snaga u Home Depotu pod njegovim vodstvom bila najnemotiviranija u branši, smijenjen je tek kad su se pobunili dioničari.
Rad za jedan dolar jedan je od mitova koji je proslavio Lee Iaccoccu, no ono što je činjenica koja se rijetko spominje je to da je Iaccocca dobio unosni zlatni padobran pri napuštanju Forda i nije baš morao prijeći na pučku kuhinju da bi spasio Chrysler. Međutim, ovakva taktika pokazala se uspješnim motivacijskim alatom za spas ondašnjeg Chryslera, a kopirati ga očito želi i neslavna trojka iz afere 'privatnih aviončića'. Čini se kako je monetarna packa iz Kongresa djelovala i iskreno se nadamo, zbog spasa desetine tisuća poslova iz detroitskog bazena, da će ovaj trojac uz kormilara iz redova vlasti, uspjeti spasiti američku automobilsku industriju.