Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica pale, kao i prošloga tjedna, jer se ulagači plaše daljnjeg usporavanja rasta kineskog gospodarstva, ali i dodatnog agresivnog povećanja kamatnih stopa američke središnje banke
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,9 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo više od 2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji i Južnoj Koreji skliznule između 0,1 i 1,3 posto. U Hong Kongu se zbog praznika danas ne radi.
Pad indeksa posljedica je strahovanja ulagača da bi agresivno zaoštravanje monetarne politike američke i drugih najvećih središnjih banaka u svijetu moglo usporiti ionako usporen rast globalnog gospodarstva.
Najviše zabrinjavaju loši trendovi u Kini jer su gospodarski pokazatelji sve slabiji, dok su restriktivne mjere protiv širenja koronavisrusa u nekim gradovima, uključujući Šangaj, sve strože jer vlasti ne odustaju od politike nulte tolerancije covida.
Ulagače zabrinjava i monetarna politika američkog Feda, koji je nakon povećanja ključnih kamata za 0,50 postotnih bodova prošloga tjedna najavio daljnja povećanja cijene novca.
Na tržištu novca procjenjuje se da će do srpnja ključna kamata Feda iznositi između 1,75 i 2 posto, dok sada iznosi od 0,75 do 1 posto. Do kraja godine mogla bi, pak, iznositi oko 3 posto.
Zbog toga su jutros u minusu i američki terminski indeksi, više od 1 posto, što najavljuje pad cijena dionica na Wall Streetu u ponedjeljak, treći dan zaredom.
„Niz povećanja kamata, sve agresivnija komunikacija protiv inflacije, unatoč slabljenju aktivnosti u Kini i Europi, novi planovi za zabranu kupovanja ruske nafte... To je dovelo do sumornih izgleda da će trajnija visoka inflacija natjerati središnje banke na povećanje kamata, unatoč oštrom usporavanju rasta gospodarstava”, pišu analitičari Barclaysa u osvrtu na situaciju na tržištima.
U fokusu ulagača bit će ovoga tjedna, među ostalim, izvješće o potrošačkim cijenama u SAD-u, koje će biti objavljeno u srijedu.
„U prvom tromjesečju temeljna stopa inflacije na godišnjoj razini iznosila je 5,6 posto. To je previsoko za Fed i vjerujemo da čelnici središnje banke neće biti mirniji dok se temeljna stopa rasta cijena ne spusti na 0,2 posto na mjesečnoj razini. No, Fed nije jedina središnja banka suočena s inflacijskim pritiscima. I signali iz Europske središnje banke sve su agresivniji”, pišu analitičari ANZ-a u osvrtu na situaciju na tržištima.
Dolar blizu najviših razina u 20 godina
A na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta porasla i kreće se blizu najviših razina u posljednjih 20 godina jer se očekuje da će Fed i dalje zaoštravati monetarnu politiku zbog previsoke inflacije.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 104,03 boda, dok je u petak navečer iznosio 103,64 boda.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skočio sa 130,55 na 130,90 jena.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0510 dolara, dok je u petak navečer iznosila 1,0550 dolara.
Cijene nafte i dalje rastu
Cijene su nafte, pak, blago porasle, nakon što su prošloga tjedna ojačale gotovo 5 posto.
Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,12 posto, na 112,53 dolara, dok je na američkom tržištu barel blago poskupio na 109,79 dolara.