HRVATSKI IZVOZNICI

Bago: Tražimo krajnje selektivan uvoz

19.06.2009 u 11:20

Bionic
Reading

Domaće izvoznike uz nelikvidnost i visok trošak kapitala muče visoke subvencije u europskim zemljama gdje oni izvoze, koje u sebi sadržavaju protekcionizam, pa je zato zatražen selektivan uvoz na četvrtoj konvenciji hrvatskih izvoznika

'Kako europske zemlje ulažu milijarde eura u subvencioniranje svojih gospodarstava, a Hrvatska nema toliku financijsku snagu, niti može utjecati na odluke izvana, tražimo da uvoz postaje krajnje selektivan', poručio je Darinko Bago predsjednik Hrvatskih izvoznika.

'Svako financiranje s kamatnom stopom ispod 4,46 posto u Hrvatskoj se smatra subvencijom, dok je ta stopa u Europi ispod 0,5 posto', ukazao je Bago na visok trošak kapitala. Troškovi kapitala za izvoznike iz zemalja EU-a osam posto su manji od troškova koje imaju hrvatski izvoznici, upozorio je na skupu.

Bago je istaknuo da je trenutačni uvoz krajnje neselektivan i da bismo trebali 'pronaći neko tijelo ili instituciju' koja bi se time pozabavila. Značajniju podršku izvoznicima Bago očekuje tek poslije ljeta, novim rebalansom proračuna.

Potpredsjednik Vlade Damir Polančec predstavio je novi program za pomoć izvoznicima vrijedan 65 milijuna kuna. Taj će se program provoditi kroz šest mjera, od kojih se polovica odnosi na poduzeća, a polovica na zajednički nastup na stranim tržištima.

Tvrtkama izvoznicima sufinancirat će se istraživanje tržišta, usluge marketinških kuća za kreiranje branda i dizajn. Potpore će se usmjeriti i na organiziranje gospodarskih misija te osnivanje zajedničkih predstavništava u inozemstvu.

Ocjenjujući jednu od antirecesijskih mjera koja se primjenjuje u Europi, a to je neradni petak koji subvencionira država, Polančec je izjavio da sada nema sredstava za njegovo financiranje, 'ali će imati potporu kad završimo izdanje euroobveznica i osiguraju sve potpore poslovanju HBOR-a'.

Potpredsjednik Vlade kazao je kako je kriza u Hrvatskoj i posljedica naših specifičnosti, ili nedovoljnih racionalnosti, a ne samo globalne krize. Istaknuo je problematičnim jednu od najnižih stopa radno aktivnog stanovništva u Europi, nepovoljan omjer broja umirovljenika i zaposlenih te činjenicu da država još uvijek izdvaja direktno u sanaciju ratnih šteta oko 10 milijardi kuna godišnje.

Da bi proračunski suficit bio moguć, Polančec je naglasio da su nužne reforme javne uprave, mirovinskog i zdravstvenog sustava, prekid subvencioniranja brodogradnje i crne metalurgije te da se subvencije za HŽ stave u realne okvire.

Komentirajući plaće u javnim i državnim službama, Polančec je istaknuo da se zalaže za bolji sustav ocjenjivanja zaposlenih, ali i za kažnjavanje neradnika. Kazao je da bi volio da ima ovlasti sankcionirati one koji kasne na posao ili ne ispunjavaju radne sate. 'Šaljem im opomene na stare opomene', oslikao je situaciju s neradnicima, kojih ima među 300 zaposlenih u Ministarstvu gospodarstva.