Saborski Odbor za financije s 11 glasova za i jednim protiv (Martina Dalić) podržao je izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojima bi se zamrznuo tečaj švicarskog franka na 6,39 kuna na godinu dana. Takav stav saborskih zastupnika, koji uključuje i vladajuće i HDZ, za šefa HUB-a Zorana Bohačeka bio je neugodno iznenađenje s jedne strane, ali i očekivan stav s druge strane
'S jedne strane je bilo neugodno iznenađenje, ali nije bilo neočekivano. Jedino što mi ne shvaćamo, ako smo predlagali rješenje koje ima potpuno isti efekt na dužnike, ali koje bi bilo pravno opravdano, održivo i dobrovoljno, čemu inzistirati na zakonu. Shvatili bismo da smo mi predložili nešto što je pola lošije ili jeftinije za banke, ali potpuno je isti trošak i inzistirali smo da se u tri mjeseca nađe trajno rješenje. Tako da, nije mi jasno čemu inzistirati na zakonu, što normalno otvara samo mogućnost da banke, ali i drugi dužnici i građani reagiraju i pokušaju dobiti pravdu preko sudova', kazao je nakon sjednice saborskog odbora Bohaček.
U raspravi na odboru Bohaček je dao naslutiti da bi banke eventualnim podizanjem ustavne tužbe u pitanje mogle dovesti i druge odredbe Zakona o potrošačkom kreditiranju koje sadrže i neke ranije dogovore banaka i Vlade. U izjavi nakon odbora to je minimalno ublažio.
'Ne mogu spekulirati o tome kako će pojedine banke postupati. Banke su se do sada u svim slučajevima držale dogovora. Ne mislim da bi bilo u redu vezivati rušenje nekih postojećih dogovora zbog novonastale situacije, ali banke će nakon što zakon bude izglasan odlučiti kako će reagirati. Ja sam još uvijek optimist jer je upravo objavljena detaljna analiza HNB-a koja vrlo jasno govori da je ovo možda jedno od najlošijih opcija. Ima vremena do glasovanja u petak da vlada malo modificira prijedlog, odnosno ne ide na zakonsko rješenje nego dobrovoljno koje je lakše održivo', kazao je Bohaček.
Novinari su ga direktno pitali hoće li banke dovesti u pitanje raniji dogovor s bivšim ministrom Slavkom Linićem oko kamata na švicarce. Podsjetimo, Linić je tada s bankama dogovorio da će se prosječna ugovorena kamata za stambene kredite u švicarskim francima umanjiti za 30 posto. Kako je Hrvatska narodna banka tada izračunala da je prosječna ugovorena kamata za švicarce bila 4,62 posto, nova kamatna stopa za sve građane koji su stambene kredite digli u toj valuti dogovorena je na 3,23 posto.
'To nije dogovor nego je pitanje ustavnosti cijelog Zakona o potrošačkom kreditiranju. Može se dovesti u pitanje, ako banke tako odluče, i pitanje 3,23, koje nije baš sasvim u skladu, ali su banke u cilju suradnje tada to prihvatile i drže se toga', kazao je Bohaček.
