Udruga Franak, koja okuplja zadužene u švicarskim francima, priopćenjem se osvrnula na prijedlog izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju, napominjući kako je u zakonu potrebno preciznije regulirati princip promjene kamatne stope, dok, također smatraju, iz ovog zakona ne smiju biti izuzeti stambeni krediti kojima je namjena rješavanje stambenog pitanja, neovisno o njihovom iznosu
'Iz nepoznatog razloga, predloženim izmjenama zakona ne regulira se najosjetljiviji segment potrošačkog kreditiranja – stambeni krediti. Najavu da će se to regulirati izmjenama Zakona o kreditnim institucijama, smatramo nekorektnom i neadekvatnom. Tražimo da se napokon jasno zakonski prepozna i definira segment stambenog kreditiranja stanovništvu za potrebe rješavanja stambenog pitanja, i da se podvede pod Zakon o potrošačkom kreditiranju.
Ministarstvo financija, kao zakonodavac, zaključuju u Udruzi Franak, uopće ih nije kontaktiralo prilikom izrade izmjena zakona, unatoč činjenici da su za to interes iskazali još u siječnju, i unatoč tome da su udruga s više od šest tisuća članova, koja je unatrag godinu dana pokazala iznimnu proaktivnost, upravo u segmentu zaštite korisnika potrošačkih kredita.
Građani koji kupuju stambeni prostor za život ne smiju biti zakonski u istoj poziciji kao investitori koji kupuju prostor za namjenu stjecanja profita. Zbog toga izričito protestiramo na činjenicu da je kao gornja granica za primjenu ovog zakona stavljen iznos od milijun kuna. Imajući u vidu iznimno visoke cijene stambenog prostora u Hrvatskoj, to znači da višečlana obitelj koja kupuje trosobni stan od 70 četvornih metara u nekom od većih gradova, na primjer, po cijeni od 1.500 eura/m2, nije zaštićena ovim zakonom', upozoravaju iz udruge Franak.
'Pohvaljujemo namjeru zakonskih izmjena s namjerom da se stane na kraj lihvarskom kreditiranju putem takozvanih bandera-kredita', čiji smo procvat doživjeli upravo uslijed gospodarske krize. Međutim, u dijelu zakona kojim se regulira kreditiranje poslovnih banaka, za koje se pokazalo da je u nekim slučajevima jednako opasno po dužnike, također moramo izraziti ozbiljnu kritiku. Posebno je važno istaknuti kako se nije regulirao princip promjene kamatne stope, na način da se u potpunosti štite interesi potrošača. Ne definira se na nedvosmislen način skup parametara koji mogu utjecati na promjenu kamatne stope, već se navodi koji to parametri mogu biti, što je nepotpuna i nejasna definicija parametara, kojom se u praksi može manipulirati na različite načine', napominju u udruzi.
Kako naglašavaju, u zakonu se ne definira formiranje kamatne stope na način da se sastoji od jednog varijabilnog parametra i fiksne marže, što je jedina opcija kojom bi se princip formiranja kamatne stope učinio doista preglednim, a rizik pravedno podijelio između vjerovnika i dužnika. Upravo zbog ovog propusta, ove zakonske izmjene neće osigurati potrošače od opasnosti da banka više različitih rizika prebaci na teret potrošača, i zarađuje na kamatama jednako, bez obzira na okolnosti, kažu.
Također, izmjenama zakona se banke obavezuju samo da u ugovoru navedu koji su to promjenjivi parametri, ali ne i da stave konkretnu formulu, odnosno uzročno-posljedičnu vezu po kojoj se kamata temeljem ovih parametara formira. To omogućuje, napominju u Franku, da se tijekom trajanja kredita princip formiranja kamate jednostrano mijenja.
