Priznao je da je glavni udar krize na kamatne stope prošao te da su ulazni troškovi banaka znatno niži, prvenstveno zahvaljujući mjerama HNB-a, ali to još uvijek nije dovelo do osjetnijeg pada kamata

'Razlog tome je nedovoljan potražnja za kreditima i problem negativne selekcije, jer je znatno viši rizik onih koji potražuju kredite', objasnio je Bohaček.

Loši plasmani dostigli su krajme rujna razinu od 4,8 posto od ukupnih plasmana banka odnosno dvije milijarde kuna. Prema prognozama, taj trend će se nastaviti, ali neće ugroziti poslovanje bankarske industrije.

'Kada bi šok pogoršanja plasmana bio kao u krizi 1999. godine, što je nevjerojatno, kapitalna adekvatnost je dovoljna da banke izdrže takav udar', uvjeren je Bohaček.

Analiza HUB-a pokazuje da je dobit banaka u padu zbog povećanih rezerviranja za potencijalne gubitke, ali je još uvijek je dovoljno velika da 'amortizira' udar gubitak tijekom krize. Stabilnosti bankovnog sustava pridonosi i visoka kapitalna adekvatnost hrvatskih banaka koja iznosi 15,9 psoto i još uvijek je znanto viša od zakonske (12 posto).  

Bankari pozdravljaju inicijativu Vlade da se osnuje Interventni fond za pomoć poduzećima i najavu HNB da će opustiti dodatnih 6,5 milijardi kuna, međutim, kažu, da još uvijek nisu od Banskih dvora dobili nikakav službeni prijedlog.

Za banke je najvažnije pitanje tko će preuzeti rizik, da li će to biti HBOR, HNB ili netko treći, jer bez toga se, upozoravaju, ne može očekivati značajniji porast kreditne aktivnosti banaka.

Zoran Bohaček podsjetio je da 1. siječnja stupa na snagu Zakon o osobnim identifikacijskom broju (OIB) što znači da će građani, radi identifikacije, morati prilikom prve posjete matičnoj banci u 2010. ponijeti sa sobom OIB.