Ministar financija Marko Primorac najavio je ukidanje bankarskih naknada na podizanje gotovog novca s računa putem bankomata. Ovu mogućnost bankama je omogućio još 2013. godine njegov prethodnik Slavko Linić.

'Smatramo da jednostrano određivanje tih naknada na delegirani posao praktički nije dobro i u tom smislu smo radili vrlo intenzivno te mogu sada reći kako ćemo izmjenom zakonodavnog okvira propisati mogućnost isplate plaće na račun i podizanja financijskih sredstava s računa bez naknade', obznanio je ministar medijima u ponedjeljak.

To je samo jedan u moru nameta koje banke naplaćuju građanima, ali i poslovnim subjektima. Nitko ne zna koliko točno naknada i provizija banke naplaćuju svojim klijentima. Prema nekim procjenama, brojka je nekoliko stotina. Građani su upoznati s time da plaćaju naknade za podizanje novca i za vođenje tekućeg računa, no ostale su im mahom nepoznate, iako ih plaćaju, primjerice, pri otplati ili ugovaranju kredita...

Pola milijarde eura u naknadama

Tragom ministrove najave odlučili smo provjeriti kolike su bankarske naknade za vođenje računa i isplatu gotovine. Uz to, upitali smo ih i planiraju li korigirati svoje 'opće uvjete poslovanja' i eventualno povećati ostale naknade kako bi nadoknadile eventualne gubitke. Odgovor na potonje pitanje nismo dobili, no zato smo pronašli nekoliko vrlo zanimljivih podataka.

Telegram piše kako banke na ime vođenja računa otprilike 1,7 milijuna zaposlenih građana godišnje uberu oko 38 milijuna eura. No, treba reći kako račune u bankama ima i većina od 1,2 milijuna umirovljenika, ali i učenici te studenti koji su u radnom odnosu preko učeničkih, odnosno studentskih servisa.

Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) o bankarskim naknadama, pak, pokazuju da sve banke u Hrvatskoj naplaćuju vođenje računa, uz pojedine iznimke. Građanima se tako svakog mjeseca skida, ovisno o tome u kojoj banci imaju otvoren račun, između 0,69 i 3,32 eura. Iznimka su jedino tekući računi uz prekoračenje u Imex banci te tekući računi bez prometa, ali s odobrenim prekoračenjem u Samoborskoj banci za koje se naknada - ne plaća.

Govoreći, pak, o naknadama za podizanje novca na bankomatima putem debitnih ili kreditnih kartica, treba reći kako se one ne naplaćuju pri podizanju novca na bankomatima banke. No, za korištenje bankomata drugih banaka, kao i onih unutar ili izvan Europske unije, naplaćuju od 0,96 do četiri eura uz dodatak od 0,25 do četiri posto od iznosa transakcije, u slučaju korištenja debitnih kartica, dok su kod kreditnih kartica naknade još veće, od 1,95 do 4,65 eura te od 2,5 do 5,9 posto iznosa transakcije, ovisno o banci.

Kad bi se pribrojile i sve druge naknade i provizije, a HNB ih razlikuje ukupno 12, iako ih ima znatno više, banke su na korištenju njihovih usluga lani uprihodile 556,5 milijuna eura, piše Bloomberg Adria. Stoga je ministar Primorac odlučio da je vrijeme za rasterećenje građana i ukidanje naknada za vođenje računa i isplatu novca putem bankomata.

Konstruktivna rješenja

Upitali smo osam najvećih hrvatskih banaka kako će postupiti u slučaju da zaista dođe do ukidanja naknada. Nismo dobili odgovor ni iz jedne banke, ali zato jesmo iz Hrvatske udruge banaka (HUB), koja je bila neodređena oko daljnjih postupaka banaka.

'Banke će, kao i do sada, postupati u skladu sa zakonskim rješenjima, uključujući i najavljenim izmjenama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu. Banke su spremne surađivati s nadležnim institucijama kako bi se osigurala uspješna implementacija ovih promjena te će u procesu javnog savjetovanja po potrebi konstruktivno predlagati rješenja kako bi doprinijele učinkovitosti i održivosti zakonskog okvira', poručili su iz HUB-a.

Posebno je zanimljiv dio o konstruktivnom predlaganju rješenja, koja bi prema riječima ekonomskog analitičara Petra Vuškovića, mogla ići u dva smjera. Prvi smjer je da banke zaista ukinu naknade i na tome temelje svoje marketinške kampanje kojima će privući druge klijente. Drugi smjer je izgledniji - povećanje ostalih naknada kako bi se nadoknadili spomenuti gubici.

'Naknade bi svakako trebale biti jasnije, trebalo bi ih biti manje, a njihov iznos bi trebao biti precizno reguliran. Kao ekonomist liberalne struje, mogu reći da bi bilo poslovno da banke ukinu barem veći dio tih naknada. Prostora za to imaju, njihova profitabilnost je proteklih godina bila velika, jer nitko nije tako dobro poslovao kao banke. Ako će se one odlučiti da same financiraju dio tih operativnih troškova koje sad kroz naknade računaju građanima, to bi mogao biti i dobar marketinški potez kako privući nove korisnike. Ako bi se ta marketinška aktivnost usmjerila na građane, vjerujem da bi mnogi izabrali banke koje ne naplaćuju te naknade u cijelosti ili barem ne u toj mjeri', stava je Vušković.

Diskrecijsko pravo odlučivanja

No, nije propustio reći da su banke lani poslovale s 1,3 milijarde eura dobiti. Od 20 banaka koje posluju u Hrvatskoj, dobit je ostvarilo njih 19, a često je njihova dobit u odnosu na prethodnu godinu, upozorio je Vušković, bila više od 50 posto veća. Stoga smatra da bi banke trebale prihvatiti prijedlog ministra Primorca kojeg smatra socijalno osjetljivim, ali i dobrom porukom da je vrijeme da banke preuzmu odgovornost za dio vlastitih troškova te ukinuti dio naknada, jer su ionako zaradile na inflaciji te rastu potrošačkih kredita i depozita.

Ipak, banke imaju diskrecijsko pravo samostalnog odlučivanja o iznosu naknada koje naplaćuju korisnicima njihovih usluga, pa bi se mogle odlučiti za drugi scenarij, odnosno povećanje naknada koje su uglavnom skrivene u brojnim paketima usluga koje nude ili u sitnim slovima na dnu ugovora.

'Dogodit će se da banke mogu smanjiti naknade za podizanje plaće, a s druge strane mogu povećati naknade za recimo vođenje online računa koja košta od jedan do dva eura mjesečno. Poslovna je politika banke kako će obračunavati naknade i baratati svojim troškovima. Ne bih volio da banke smanje iznose jednih naknada, ali povećaju druge naknade. To je trgovačka manipulacija', ustvrdio je Vušković.

Moguć otpor banaka

Trenutačno je Primorčev prijedlog samo to i treba proći neko vrijeme da se kroz uobičajenu proceduru iskristaliziraju detalji. Proces donošenja takvih odluka uključuje i razgovore predstavnika vlasti, ali i banaka, a tu bi moglo doći do lobiranja i pokušavanja izbjegavanja ove mogućnosti. HNB je još u lipnju poslao bankama svojevrsnu okružnicu u kojima je od njih zatražio detaljan popis naknada uz obrazloženje na temelju čega ih određuju. Banke su, koliko je poznato, ignorirale taj zahtjev, tako da bi i pregovori Ministarstva financija i HUB-a mogli biti teški.

'Poznato je da banke imaju jaki lobistički utjecaj. Vidimo kroz porez za nekretnine. Nitko ne zna hoće li banke plaćati porez na nekretnine, iako znamo da one u svom vlasništvu imaju jako puno nekretnina. O tome se ne razgovara. Jako puno stvari koje su usmjerene prema poslovnom sektoru se ne tiče banaka, jer su one okružene jako dobrim lobistima, pravnicima i bit će jako zanimljivo vidjeti kakav će pritisak banke napraviti na ministra financija. Banke jesu regulirane, ali zapravo nisu. Mnoge njihove poslovne aktivnosti su prošle ispod radara, nisu nikad bile pod povećalom. Vrijeme je da banke budu malo više transparentne', ustvrdio je Vušković i dodao kako bi se i građani trebali više zainteresirati za poslovanje banaka i naknade zbog kojih svakog mjeseca ostaju bez nekoliko, pa čak i desetak, eura na računu.

'Moj savjet građanima je, kad kupuju manje proizvode ili plaćaju manje usluge, da ih plate gotovim novcem, a ne karticom. Građani moraju korigirati svoje ponašanje, jer je vrlo komotno kad izvuku karticu i plate, ali banke neće propustiti naplatiti naknadu po transakciji, za vođenje online računa, podizanje gotovine na bankomatu... Logika bi bila da idemo do bankomata, dignemo određenu sumu novca. Banka će tad naplatiti svoju naknadu, ali što više novca imamo kod sebe, možemo ga koristiti za više manjih transakcija za koje banke sad uzimaju određenu naknadu, ovisno o količini tih transakcija. Vjerujem da bi se građani trebali zainteresirati više za visinu naknada, kao što bi trebali pratiti cijene u trgovačkim lancima', zaključio je ekonomski analitičar Vušković.