Takav kreditni rejting zapravo je oznaka za status u kojemu je kreditna okolnost neke države označena kao "spekulativna", uz visoki kreditni rizik i tek je jednu stepenicu iznad najgore oznake "C".

Identičan status BiH ima u u analizi procjeniteljske kuće Moody's, koja je toj zemlji ranije dodijelila oznaku "B 3", najlošiju u toj kategoriji.

Kako je u utorak potvrđeno iz Središnje banke BiH (SBBiH), analitičari Standard & Poor's-a u svojoj su novoj procjeni naveli kako su političke napetosti u BiH, proistekle iz najava Republike Srpske da će se povući iz sudjelovanja u nekim od središnjih tijela državne vlasti, no očekuju kako se to ipak neće dogoditi.

No trajna neizvjesnost, kako su ocijenili, mogla bi negativno utjecati na gospodarski rast, koji bi u 2022. godini trebao iznositi 2,7 posto, dok je za 2021. godinu rast bio 6,7 posto.

Kao pozitivnu okolnost naveli su to što je neto javni dug nizak, odnosno ispod 30 posto BDP-a, što daje prostor za djelovanje u fiskalnoj politici, čak i ako politički događaji budu utjecali na kreditne linije međunarodnih financijskih institucija.

U analizi stoji da je gospodarstvo BiH u 2021. godini imalo koristi od snažnog izvoza, posebice u EU, gdje je većina ključnih trgovinskih partnera BiH.

Prosječna inflacija u 2021. godini u BiH je iznosila 2 posto, nakon deflacije od 1,6 posto u 2020. godini. U 2022. godini analitičari u BiH očekuju inflaciju od 4,2 posto.

Navodi se i kako mehanizam valutnog odbora u BiH, na kojemu je temeljena Središnja banka BiH, i dalje predstavlja važno ekonomsko sidro, a posebice je značajno u uvjetima političke nestabilnosti. Taj mehanizam brana je nekontroliranom tiskanju novca, jer je domaća valuta konvertibilna marka vezana fiksnim tečajem za euro i mora imati pokriće u toj valuti.