Platforma 'Halo, inspektore', odnosno njezin savjetnik Josip Kelemen pozvao je građane na bojkot još većih razmjera u petak 31. siječnja.

Njihov plan je da se bojkotiraju svi oblici kupovine. Također su pozvali građane da na tjedan dana bojkotiraju tri trgovačka lanca - Lidl, DM i Eurospin - te da u tim danima ne kupuju tri proizvoda: gazirana pića, flaširanu vodu i deterdžente.

'U petak 31. siječnja, kad se malo zagrijemo, pozivamo da nastane tišina. Pozivamo da Hrvatska stane onako kako smo pokazali prošli petak. Ono što nam je imponiralo je da su potrošači pokazali nešto nevjerojatno, a to je da su na pasivan način građani RH poslali snažnu poruku. Želimo da se glas potrošača čuje i da ovoga puta bude još glasniji jer su nam trgovački lanci u subotu pokazali srednji prst i rekli da nastavljaju na isti način', poručio je Kelemen.

Kako da vuk ostane sit i koza cijela?

Za bivšeg direktora Konzuma Dragana Munjizu to je jasan pokazatelj toga da situacija sve više eskalira. Iako tek treba vidjeti koliko će građani ostati disciplinirani i hoće li podržati novi bojkot jer je kompliciraniji od prvog i po uputama i po izvedbi.

'Vjerujem da su trgovci shvatili da je ovo udar na njihovu reputaciju, a oni ga u najvećoj mjeri smatraju neopravdanim. Trgovci žive od toga da razumiju i prilagođavaju se potrošaču. Morat će se moći prilagoditi i ovoj situaciji. Morat će se domisliti kako da vuk ostane sit i koza cijela. To je moguće postići. Ne treba zauzimati ekstremne pozicije, treba razgovarati i konkretno pojasniti koji će smjer trgovina zauzeti, tj. što će napraviti prema potrošačima, što prema Vladi, a što će napraviti prema distributerima', rekao je Munjiza.

Bivši direktor Konzuma ima i prijedlog za direktore trgovačkih lanaca o tome što konkretno mogu napraviti kako bi pokazali potrošačima da su čuli njihove kritike.

'Uprava ili nadzorni odbor može detaljno proučiti što su radili menadžeri nabave u pojedinim kategorijama. Znači, trebaju ići od proizvoda do proizvoda. Sigurno ima nekih nelogičnosti u cijenama. Posebno im u fokusu trebaju biti oni proizvodi koji su detektirani kao najproblematičniji. Zatim mogu striktno primijeniti Vladine mjere za ograničavanje cijena. Treba takvu robu imati u dovoljnim količinama te staviti vidljive oznake i plakate. Mogu pojačati akcije i trajno niske cijene na više artikala s većim popustima. Sve te mjere potrošači bi sigurno primijetili i pozdravili jer danas imate četiri milijuna državnih inspektora', rekao je Munjiza.

Trgovci nisu vidjeli što se valja iza brda

Munjiza smatra da krajnji cilj bojkota nije da se nanese šteta trgovcima, već da se snizi nivo cijena. Vjeruje da su oni, zato što im je rastao promet, propustili shvatiti 'što se valja iza brda'.

'Njihov zadatak je da osjete i prilagode se duhu vremena. Prije tri-četiri mjeseca, kad se inflacija smanjivala, a potrošnja nastavila rasti, morali su reagirati. Trebali su vidjeti sve više kritika i upozorenja na društvenim mrežama. Da su to uočili u listopadu, ne bi došlo do ovog što imamo sad, barem ne u ovako ekstremnom obliku', izjavio je Munjiza za tportal.