Iako se kamatne stope uporno održavaju na povijesno niskim razinama, signali s financijskih tržišta ukazuju na to da bi uskoro mogle krenuti uzlaznom putanjom. Za korisnike kredita s promjenljivim kamatnim stopama to automatski znači i povećanje mjesečnih rata. Stoga je pravo vrijeme za poduzimanje preventivnih mjera kojima možete izbjeći rizik
Kraj ere jeftinog novca, ono što već dugo vremena najavljuju financijski stručnjaci, neminovno se približava. Američke Federalne rezerve drugi put ove godine su podigle ključne kamatne stope, a očekuje se da će ih do kraja godine povećati još dva puta.
Europska središnja banka još ne dira kamatne stope, ali postupno zaoštrava monetarnu politiku, o čemu svjedoči odluka da do rujna prepolovi, a do kraja godine potpuno obustavi otkup državnih i korporativnih obveznica.
vezane vijesti
Što to znači za korisnike stambenih kredita s promjenljivim kamatnim stopama? Prema sadašnjim očekivanjima, ključna kamatna stopa Europske središnje banke trebala bi ostati nepromijenjena do kraja ljeta 2019. godine, ali domaće banke reagiraju i na najmanje promjene.
Tako je ovih dana Erste banka, nakon dugotrajnog smanjivanja kamatnih stopa, prvi put poskupjela kredite vezane uz euro. Riječ je o minimalnom rastu (za 0,002 postotna poena, koliko je ojačao šestomjesečni euribor), što se gotovo ne osjeti na mjesečnoj rati, ali predstavlja jasnu poruku da se bliži promjena trenda. S obzirom na to da je euribor trenutno u negativnoj zoni, vraćanje kamatnih stopa na pretkrizne razine značio bi velik udar na dužnike s promjenjivim kamatnim stopama.
Primjerice, u slučaju povećanja referentnih kamatnih stopa od jedan do tri postotna poena na kredit od 100.000 eura korisnicima kredita s promjenljivim kamatnim stopama prijeti rast rata od 25 do čak 200 eura.
U nešto povoljnijoj situaciji su dužnici koji imaju kredit vezan uz NRS (prosječni trošak financiranja hrvatskog bankarskog sustava) jer ta referentna kamatna stopa manje oscilira i sporije reagira na promjene.
Najbolja zaštita od kamatnog rizika je fiksiranje kamatnih stopa. Na preporuku Hrvatske narodne banke, većina poslovnih banaka proširila je ponudu kredita s fiksnim kamatnim stopama i omogućila klijentima povoljnu konverziju postojećih kredita s promjenljivom kamatom.
Kamate na kunske kredite u pravilu se mogu fiksirati na rok do deset godina, a na eurske kredite rok fiksiranja se penje do 20 godina. Premda su fiksne kamatne stope nešto više od promjenljivih, fiksiranje se isplati jer razlika nije značajna.
Primjerice, u Zagrebačkoj banci varijabilna efektivna kamatna stopa (EKS) za stambene kredite na rok od 30 godina iznosi 3,94 posto dok je fiksna kamatna stopa na maksimalni rok od 15 godina 4,76 posto. U Privrednoj banci Zagreb varijabilni EKS na rok od 30 godina je 4,15 posto, a fiksni EKS na maksimalni rok od 10 godina je 4,66 posto. Najduži rok fiksiranja nudi Erste banka, u kojoj se fiksne kamatne stope mogu ugovoriti na 20 godina. U tom slučaju EKS iznosi 5,17 posto dok je varijabilna kamatna stopa na najduži rok (30 godina) 4,61 posto.
Kod kunskih kredita spomenute tri banke nude mogućnost fiksiranja na rok od maksimalno 10 godina. Najpovoljniji uvjeti su u Zagrebačkoj banci, u kojoj je EKS na kunske kredite s promjenljivom stopom 4,38 posto (na maksimalni rok od 30 godina), a fiksna kamata na rok od 10 godina iznosi 4,80 posto. Nešto veća razlika je u PBZ-u, u kojem je, uz iste rokove, varijabilni EKS 4,51 posto, a fiksni 4,98 posto. Najveća razlika je Erste banci, koja ima varijabilni EKS 4,64 posto, a fiksni 5,33 posto.
