Država će iduće tri godine nastaviti s programom subvencioniranja stambenih kredita, ali uz nešto drugačije uvjete nego do sada. Predloženim zakonskim izmjenama, koje bi trebale biti usvojene u Hrvatskom saboru do ljetne stanke, razdoblje subvencije produžuje se s četiri na pet godina, a visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti grada ili općine
Izmjenama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita definiran je trogodišnji program subvencioniranja stanogradnje. U razdoblju do 2020. Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) će svake godine u rujnu raspisati natječaj za građane koji planiraju riješiti svoje stambeno pitanje.
Zakonom je predviđeno i značajno povećanje izdvajanja iz proračuna za ovu namjenu. U 2017. osigurano je 17,5 milijuna kuna, za 2018. godinu predviđeno je 42 milijuna kuna, a za iduće dvije godine 35 milijuna kuna.
Podsjetimo, prema dosadašnjim zakonskim odredbama, država je korisnicima koji su zadovoljili uvjete osigurala subvencioniranje polovice mjesečnih rata u prve četiri godine otplate kredita. U prvoj godini odobreno je 2325 zahtjeva, prosječna cijena kupljenih nekretnina iznosila je 987,43 eura po kvadratu, a krediti su odobreni po prosječnoj efektivnoj kamatnoj stopi od 3,43 posto, uz prosječni rok otplate od 20 godina.
S obzirom na to da je analizom zahtjeva iz prošle godine utvrđeno da je više od 66 posto subvencija odobreno u visokorazvijenim općinama i gradovima, dok je u najmanje razvijenim lokalnim jedinicama realizirano tek 0,3 posto, ministar Predrag Štromar odlučio je promijeniti kriterije subvencioniranja.
Visina subvencije ubuduće više neće biti ista za sve, nego će varirati od 30 do 51 posto, ovisno o razvijenosti grada ili općine. Prema indeksu razvijenosti, gradovi i općine razvrstani su u osam skupina. Građani u najrazvijenijim mjestima (VIII. skupina) imat će pravo na najnižu subvenciju, u visini 30 posto rate kredita, a za svaku višu skupinu subvencija se povećava za tri postotna boda, do 51 posto, koliko je predviđeno za najmanje razvijene općine i gradove (I. skupina).
Primjerice, ako kupujete stan ili gradite kuću u Zagrebu, Splitu ili Zadru, dobit ćete subvenciju od 30 posto, ako se 'kućite' u Metkoviću, Sinju ili Plitvičkim Jezerima, država će vam plaćati 39 posto rate, a ako stambeno pitanje rješavate u Glini, Gunji ili Staroj Gradišci, možete računati na subvenciju od 51 posto. U Ministarstvu naglašavaju da je cilj ove izmjene ravnomjernija raspodjela subvencija.
Međutim ako uzmemo u obzir sastav stanovništva, lako se može zaključiti da će većina građana imati nepovoljnije uvjete nego do sada. Naime, 30 najvećih gradova (vidi kartu), u kojima živi većina potencijalnih korisnika subvencija, ima indeks razvijenosti za koji je predviđen postotak subvencije od 30 do 42 posto.
Primjerice, onome tko je lani uzeo kredit s mjesečnom ratom od 3000 kuna u Zagrebu ili Splitu, država se obvezala u četiri godine platiti 72.000 kuna, a po novim pravilima u pet godina isplatit će 54.000 kuna.
S druge strane, viša subvencija nego dosad (za jedan postotni poen) osigurana je samo građanima iz najnerazvijenijih gradova i općina.
Zakonskim izmjenama predviđeno je i produljenje subvencioniranja za osobe s invaliditetom većim od 50 posto. Prema dosadašnjem zakonu, podnositelji koji imaju utvrđen invaliditet veći od 50 posto tjelesnog oštećenja ili to ima neki od članova njihova kućanstva imali su pravo primati subvenciju godinu dulje od ostalih. Izmjenama se taj rok produžuje na dvije godine.
Najavljenim zakonskim izmjenama jasnije se definira i stanje stana ili kuće koja nije pogodna za stanovanje, kao i dokumentacija što se prilaže zahtjevu za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće.
Ostali uvjeti ostaju isti, na natječaj se mogu javiti osobe do 45 godina, subvencija kredita može se realizirati za kupnju stana i kuće ili izgradnju kuće do najviše 1500 eura po četvornom metru, odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura. Pritom je uvjet da u vlasništvu nemate nekretninu, odnosno imate samo jednu nekretninu, ali je prodajete radi kupnje veće.