Rekordno duga blokada američkog saveznog proračuna, zbog koje stotine i stotine tisuća državnih zaposlenika ili ne radi ili radi i ne prima plaću, počinje pokazivati puno ozbiljnije posljedice za cjelokupnu američku ekonomiju. Isplate državnim agencijama i institucijama iz proračuna blokirane su od 22. prosinca lani i ove će se subote navršiti četiri tjedna od početka problema. Dobar dio vladinih institucija imao je neke zalihe pa su zaposlenici dobili još jednu plaću nakon same blokade, pred sam kraj godine, ali kako vrijeme protječe, situacija je sve ozbiljnija.

Najveći dio vladinih tijela isplaćuje dohotke u dvotjednom ritmu pa su tome prilagođeni i životi zaposlenika, a njihove su muke dosad bile glavna tema medijskih priča i poruka iz samog vrha američke politike. Sama blokada posljedica je odbijanja američkog predsjednika Donalda Trumpa da potpiše zakon o izvršenju proračuna bez iznosa od 5,7 milijardi dolara za izgradnju zida na granici između Sjedinjenih Država Meksika i Amerike. Demokratska stranka, koja je krajem prošle godine osvojila većinu u donjem domu američkog parlamenta, odbija tu stavku uvrstiti u proračun.

Poteškoće se povećavaju iz dana u dan. Najgore su prošli radnici koji obavljaju poslove čišćenja, fizičke zaštite ili održavanja zgrada američkih vlasti jer su takvi poslovi najvećim dijelom dodijeljeni raznim kompanijama koje, dok god je proračun blokiran, ne mogu ispostaviti državi račune za usluge. Zato nemaju ni novca za isplatu zaposlenika. Situacija nije bitno lakša ni onima kojima dohodak stiže izravno iz proračuna. U problemima se nalaze zaposlenici bezbrojnih agencija savezne vlasti, među koje spada i kontrola leta, dio sudstva, porezna uprava, pa čak i legendarni FBI (Federal Bureau of Investigation). Već kako je gdje organizirano, dio zaposlenika ostaje kod kuće, a dio ih dolazi raditi, ali ne prima plaću.

Nikoga u svemu tome neće iznenaditi informacija da zastupnici u parlamentu neće osjetiti blokadu proračuna. Njihova primanja regulirana su američkim ustavom i nisu obuhvaćena aktualnim pravnim vakuumom. Tijekom prijašnjih blokada postojalo je nepisano pravilo da će se zaposlenima isplatiti svi zaostaci, iako to nije bilo ni na koji način garantirano. Trump je u srijedu prvi put tu odluku stavio i na papir i barem na taj način za nijansu smanjio neizvjesnost kroz koju prolazi, procijenjeno je, najmanje 800 tisuća zaposlenih u raznim dijelovima saveznih vlasti.

No sve je očitije to da blokada proračuna ima i puno dalekosežnije posljedice. Prije šest dana Kevin Hassett, predsjednik Vijeća ekonomskih savjetnika Bijele kuće, u medijima je izjavljivao kako blokada i nije tako strašna, a možda je i dobra jer su tisuće radnika dobile priliku za neplanirani godišnji. U utorak je pak isto to vijeće shvatilo da je blokada loša za američko gospodarstvo. Hassett sada tvrdi da bi blokada mogla imati trajni učinak na ekonomiju, čak i nakon što se proračun odmrzne, jer bi investitori mogli ostati u strahu da bi se ovakva situacija mogla ponoviti u budućnosti.

Američka televizijska mreža CNBC citirala je anonimnog državnog dužnosnika koji kaže da svaki tjedan blokade proračuna znači 0,1 postotak niži ekonomski rast. Financijsko-konzultantska kuća S&P, najpoznatija po svojem odjelu za procjenu kreditnog rejtinga, izračunala je da je samo u razdoblju od 22. prosinca do 11. siječnja trošak blokade za američku ekonomiju dosegnuo 3,6 milijardi dolara, što znači otprilike 1,2 milijarde tjedno. Uskoro bi, prema toj procjeni, trošak za američku ekonomiju nastao blokadom mogao premašiti i cjelokupan iznos zbog kojeg je sve i započelo, spornih 5,7 milijardi dolara za izgradnju zida. Ta je agencija, inače, tijekom blokade američkog proračuna 2013. godine čak i srezala rejting američkih državnih obveznica.

Jamie Dimon, glavni izvršni direktor jedne od najvećih investicijskih banaka, J.P. Morgan Chase, izjavio je da bi blokada mogla u potpunosti izbrisati rast najveće svjetske ekonomije.

'Netko je procijenio da ako se blokada produži na cijelo tromjesečje, ona može srezati rast na nulu', kazao je Dimon tijekom telefonske konferencije s medijima i dodao da će se 'svi morati nositi s time'.

Prema dostupnim podacima, plaće koje primaju zaposlenici američkih saveznih agencija koji su pogođeni najnovijom blokadom u 2017. iznosile su 340 milijardi dolara. To je u razini ukupnih plaća isplaćenima svim zaposlenima u sektorima medija, tehnologije, ugostiteljstva i transporta. Prijašnje blokade karakterizirala je smanjena potrošnja koja bi naglo skočila nakon odmrzavanja proračuna, kad bi državni zaposlenici primili zaostale plaće.

No kako se ovaj put radi o rekordno dugoj blokadi (najdulja dosad trajala je tri tjedna tijekom mandata Billa Clintona), neki procjenjuju da bi neizvjesnost oko ponavljanja takve situacije mogla natjerati državne zaposlenike na jaču štednju, odnosno manju potrošnju. Čak i da Trump s vođama Demokratske stranke uskoro postigne nekakav dogovor, to ne znači i da će proračun biti odblokiran na neodređeno vrijeme, već taj dogovor može biti privremen.

Najveća šteta ipak proizlazi iz same činjenice da vladine agencije ne izvršavaju svoje poslove, a takvu je štetu po ekonomiju teško kvantificirati. Ako se zbog nedostatka kontrolora leta, primjerice, mora ograničiti zračni promet, to ostavlja posljedice za zračnu i druge industrije. Ako državne agencije ne izdaju dozvole koje bi trebale, tada se onemogućava rad cijelom nizu kompanija privatnog sektora. Neki upozoravaju da u pitanje može doći čak i opskrba hranom, vodom ili strujom.

Dodatni potencijalni rizik nosi nastavak političkog neslaganja na samom vrhu. Nedostatak bilo kakvog dogovora mogao bi ugroziti i prilagodbu zakona koji ograničava visinu američkog javnog duga. Mada ministarstvu financija na raspolaganju ostaju i neke izvanredne mjere, dogovor bi trebalo postići do ljeta jer bi u protivnom realnom postala mogućnost da SAD obustavi otplatu državnih obveznica, što se uobičajeno smatra bankrotom države.

Inat Donalda Trumpa kojim se blokira proračun može imati još šire posljedice. Ako najveće svjetsko gospodarstvo imalo 'kihne', postoji opasnost da se prehladi i globalna ekonomija. U trenutku kad se i Kini predviđa usporavanje rasta, potencijalni rizik koji dolazi iz SAD-a samo još dodaje novu neizvjesnost. Inzistiranje na gradnji zida tako bi se Trumpu moglo obiti o glavu i ozbiljno naštetiti američkoj ekonomiji. Upravo onoj u koju se Trump toliko uzda.