Mihael Furjan, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, za N1 komentirao je aktualna ekonomska pitanja, u prvom redu pitanje kamata na depozite, inflacije i Vladinih mjera koje omogućavaju jeftiniju struju
Drugi put iz Vlade dolazi poruka bankama da bi trebale dići kamate na depozite građana, s obzirom na to da ostvaruju dobit zbog kamata koje su digle – središnje banke.
Furjan ističe da dizanje kamata dolazi zbog aktivnosti središnjih banaka. Uočava sporiju korekciju pasivnih kamata, ali smatra da će tržište to samo riješiti u idućim kvartalima te savjetuje građanima da, s obzirom na velik broj banaka u Hrvatskoj, idu tamo gdje su kamate najpovoljnije.
Efekt na poduzeća i rast BDP-a
“Troškovi poduzeća rastu. Zbog ulaska u EU imamo povoljnije kamatne stope nego što su one povijesno bile, ali imamo negativan trend. Same banke će imati problem s puno većim rezervacijama, jer dio poduzeća neće izdržati tako visoke kamate”, kazao je za N1.
vezane vijesti
“”Hrvatski financijski sustav je još uvijek prilično likvidan, ali ako temeljna kamatna stopa iznosi 4 do 5%, za manja poduzeća će ići prema 10. To je dugoročno neodrživo”, dodao je Furjan.
Nada se da će inflacija početi jače padati.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je utorak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju realno porastao 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Rast BDP-a u drugom tromjesečju zahvaljuje se rastu većine sastavnica BDP-a, posebice potrošnje i investicija.
“”Rastemo, ali manje od prethodne dvije godine. Mi vidimo rast društvenog proizvoda koji je posljedica veće potrošnje stanovništva, a to je posljedica veće aktivnosti poslodavaca. Zaposlili smo više ljudi u srpnju i to je posljedica veće potrošnje. I plaća je rasla više nego inflacija. Imamo veći raspoloživi dohodak i to je dobro za rast društvenog proizvoda, ali i rizik za poduzeća koja imaju veća izdvajanja za zaposlene, veće kamatne stope, veće ulazne inpute na materijalima i naravno da je to potencijalan ulazak u krizu. Nadamo se da će Hrvatska to izbjeći”, kaže Furjan.
“Bili smo među zemljama koje su najviše pale u pandemiji, ali to pokazuje i mogućnosti koje hrvatski poduzetnici imaju ako im se da malo poticaja, iako trend nije dobar”, dodaje.
Očekivanja od mjera
Još su na snazi Vladine mjere koje omogućavaju jeftiniju struju za građane, ali i za poduzetnike. Iz vlade stižu poruke da će se posebno misliti na one kojima je najteže, premijer nije naveo konkretne odluke, a neki nagađaju da su iz paketa isključeni poduzetnici.
“Vjerojatno će se ići na očuvanje mjera prema građanima, ali nas se nije subvencioniralo zadnjih osam mjeseci. Ne želimo imati ekstremne situacije, poduzetnici žele predvidljivost i manje rizike”, kaže Furjan.
“”Mi se bojimo kao poduzetnici ekstremnih situacija. Nije problem ako će struja biti malo skuplja, ali bojimo se da ne bude dva ili tri puta skuplja. To nekim poduzetnicima znači ključ u bravu”, dodaje.
