Porezni stručnjak Vlado Brkanić izjavio je za Hinu da se svako smanjenje poreza i doprinosa odnosno davanja iz bruto plaća može pozdraviti, ali ako se subvencioniranje mirovinskog doprinosa za određene kategorije provodi na teret ostalih poreznih obveznika, tada je takva mjera krajnje problematična i nepoštena.
Brkanić je rekao da mu nije poznato ima li neka zemlja u Europskoj uniji takvo rješenje.
"Ono je administrativno zahtjevno to jest skupo, a potaknut će mnoge da smanje plaće na minimum jer 'bogata' država uplaćuje doprinos za mirovinsko osiguranje onima koji se nisu pobrinuli da kroz školovanje, usavršavanje i rad ostvare veće plaće", smatra prodekan Veleučilišta RRiF.
vezane vijesti
Ocijenio je i da takva odluka, ukoliko se provede, nije ni "ekonomska ni reformska" te da predstavlja "povratak u socijalizam".
"Razmišlja li se o sniženju goleme stope PDV-a kako bismo poslali konkurentniji?", upitao se pritom Brkanić.
Reformska mjera po Brkanićevom mišljenju bila bi kad bi se drugi stup mirovinskog osiguranja ukinuo i pretvorio u dragovoljni treći stup.
"Time bi se doprinos za mirovinsko osiguranje smanjio s 20 na 15 posto od bruto plaće. Mirovinski fondovi koje imaju neke banke nisu se pokazali dobrim rješenjem, najveću korist od ubranog doprinosa imaju putem naknada bankarski fondovi i Fina, neovisno o prinosu kojeg ostvari fond", mišljenja je Brkanić.
Ukidanje prireza 'besmisleno'
Kada je pak riječ o najavljenoj mjeri ukidanja prireza, koji je prihod jedinica lokalne samouprave i davanja mogućnosti tim jedinicama da odrede visinu poreza na dohodak u vidu i eventualnog supstituta za prirez, Brkanić je smatra besmislenom.
"Porezno opterećenje bruto plaće ostat će jednako u većini općina i gradova, a učinak 'reforme' nula, uz golemi administrativni trošak", ocijenio je.
Ukupno uzevši, Brkanić smatra da je problem u niskim bruto plaćama koje će se, ako naglo porastu, preliti na cijene dobara i usluga.
"To se već osjeća u mnogim granama gospodarstva koje su povećale plaće da bi zadržale radnike, tako da su i usluge ili proizvodi znatno poskupjeli. Ako porast plaća ne prati produktivnost, rezultat su poskupljenja", zaključio je Brkanić.
Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je najavio osnovne korake idućeg kruga porezne reforme, rekavši kako njime vlada pruža šansu jedinicama lokalne samouprave i potiče ih da pridonesu poreznom rasterećenju građana, čime bi im mogle rasti plaće.
Plenković je najavio da će poreznu reformu predstaviti idući tjedan, no otkrio je neka njezina rješenja i zamisli, istaknuvši da jedinice lokane samouprave neće biti financijski oštećene.
"Način da se povećaju plaće ići će tako da će država preuzeti dio kod određenog kruga ljudi s određenim maksimumom prihoda, otprilike do 1500 eura uplate u dio mirovinskog doprinosa i time će automatski ostati više njima u tzv. bruto 1 plaći. Drugo je da se poveća osobni odbitak i treće, ukidanje prireza, dakle prirez bi se ukinuo, a spojila bi se mogućnost autonomijom elegacijom prema jedinicama lokalne samouprave da dodaju ono što je nekad bio prirez na porez na dohodak", rekao je premijer.
Dodao je da je vlada uočila suficit prihoda lokalne i područne samouprave te da sada planira povećanje plaća ondje gdje država uplaćuje umjesto zaposlenika dio za mirovinsko osiguranje.
"Drugo, povećanjem osobnog odbitka još jednom krugu ljudi ostaje više novca za plaću i treće, dajemo mogućnost čelnicima lokalne samouprave da, ako vide da im je volumen, dakle ukupna masa prihoda toliko velika, da možda nešto što je bilo 10 prirez ne mora više biti 20 plus tih 10 na 20-22, nego može biti 21 i onda će oni imati mogućnost da dodatno povećaju plaću ljudima koji žive kod njih", objasnio je Plenković.
Dodao je kako vlada tako "stvara konkurenciju među jedinicama lokalne samouprave da svojim mjerama, sukladno onome što imaju kao prihode od poreza na dohodak i prireza, eventualno smanje i omogući da ljudi imaju veću plaću".
