Državni zavod za statistiku u petak je objavio podatke o kretanju potrošačkih cijena u siječnju, iz kojih se mogu sagledati realni efekti sniženja PDV-a na pojedine vrste hrane.

Umjesto pada cijena namirnica, koji su bombastično najavljivali trgovci, statistika pokazuje da su cijene hrane na mjesečnoj razini porasle 0,3 posto. Pritom je najveći rast cijena (+3,7 posto) zabilježen u kategoriji 'ulja i masti', dok je najviše pojeftinilo voće, za 2,3 posto.

Blagi pad cijena zabilježen je i u slučaju mesa, a sve ostale kategorije hrane bile su skuplje nego u prosincu.

Podsjetimo, Vlada je od 1. siječnja snizila stopu PDV-a s 25 na 13 posto za svježe ili rashlađeno meso, ribu, voće, povrće i jaja. Ministar Zdravko Marić izjavio je kako očekuje da će snižene stope PDV-a utjecati na smanjivanje cijena, iako iskustva u prošlosti i nisu baš bila takva.

Dio trgovaca, doduše, spustio je cijene uoči Božića, ali glavni val pojeftinjenja očekivao se u siječnju.

Sudeći prema statističkim podacima, čini se da su trgovci sniženje PDV-a i ovaj put najvećim dijelom iskoristili za povećanje marži.

Naime, da su cijene bez PDV-a ostale iste, promjenom PDV-a maloprodajne cijene spomenutih namirnica pale bi za 10 posto, a prosječna hrvatska obitelj mjesečno bi uštedjela oko 70 kuna.

Međutim, od namirnica koje su zahvaćene nižim PDV-om pojeftinili su samo voće i meso, i to znatno manje od 10 posto. S druge strane, poskupjeli su riba i plodovi mora (+1,2 posto), mlijeko, sir i jaja (+1,6 posto) te povrće (+1,4 posto).

Potrošačka košarica u siječnju je u odnosu na prosinac ipak malo pojeftinila, ali ne zbog pada cijena hrane, nego najviše zahvaljujući osjetnom pojeftinjenju odjeće i obuće (sezonske rasprodaje) te padu cijena goriva.