Po podacima iz zadnjeg Biltena HNB-a, neto inozemna zaduženost domaćih sektora u prvom se tromjesečju 2015. povećala za 0,9 milijardi eura, a tome su uvelike pridonijele kreditne institucije, čiji je neto dug povećan zbog zamjetnog smanjenja inozemne imovine.

Osim toga, povećan je dug države nakon izdavanja 1,5 milijarde eura vrijednih desetogodišnjih euroobveznica početkom ožujka.

Budući da je najveći dio pribavljenih sredstava država deponirala kod HNB-a, bruto međunarodne pričuve porasle su, a neto pozicija središnje banke poboljšala se.

Kada je riječ o središnjoj banci, analitičari HNB-a napominju kako valja voditi računa da je zabilježeni rast bruto duga posljedica ulaganja dijela međunarodnih pričuva u repo ugovore, no za isti se iznos povećavaju i bruto pričuve pa je neto učinak po toj osnovi neutralan.

Ostali su domaći sektori povećali svoje obveze prema vlasnički povezanim i nepovezanim inozemnim vjerovnicima, što se najviše odnosi na privatna nefinancijska društva.

Stanje ukupnog bruto inozemnog duga u prva se tri mjeseca 2015. povećalo za 2,7 milijardi eura, od čega se 0,7 milijardi eura odnosi na spomenute repo ugovore, a 1,4 milijarda eura na nepovoljan utjecaj međuvalutnih promjena, navode iz HNB-a.