Njemački bankarski sektor dokazao je svoju snagu za vrijeme financijske krize, a sada bi trebao preispitati model poslovanja kako bi poboljšao stabilnost u budućnosti, poručuje u razgovoru za AFP dužnosnik njemačke središnje banke Andreas Dombret
Dombret je u Bundesbanku zadužen za bankarski i financijski nadzor, a u intervjuu za AFP pozvao je njemačke banke da prošire lepezu izvora prihoda, koji su trenutno previše oslonjeni na kamatne prihode, te da smanje troškove.
‘Načelno gledano nije moguće trpati sve njemačke banke u isti koš. Njemački model bankovnog sektora koji počiva na tri stupa (privatnom, javnom i zadružnom) dokazao je svoju vrijednost za vrijeme financijske krize i pridonio je stabilizaciji bankovnog okruženja’, rekao Dombret.
Njemačke banke također se sada bolje nose s rizicima, dodao je.
‘Čak i prije prošlogodišnjih provjera otpornosti banke su znatno povećale vlastiti kapital. Provjere su pokazale da sve glavne njemačke banke imaju dovoljno vlastitog kapitala da izdrže znatan gospodarski šok’, naveo je. Prostora za poboljšanje profitabilnosti u mnogim njemačkim bankama ipak ima, napominje taj dužnosnik Bundesbanka.
‘Često velika ovisnost o prihodima od kamata uteg je za profitabilnost banaka, osobito tijekom dugog razdoblja niskih kamatnih stopa. Samo bi iz tog razloga banke morale preispitati svoj model poslovanja’, tumači Dombret. Stoga predlaže bankama da potraže alternativne izvore prihoda ili od povećaju prihode od provizija.
Mogućnosti za poboljšanje profitabilnosti ima i na rashodovnoj strani, napominje. ‘Na strani rashoda polazna bi točka za rezanje troškova mogle bi biti njihove još uvijek vrlo velike mreže podružnica. Ni spajanja ne bi trebala biti tabu tema, ako se pronađu dva jaka partnera’, rekao je Dombret.
Na pitanje o snažnom političkom utjecaju na njemački bankarski sektor, Dombret odgovara da to nije ‘u osnovi u duhu tržišne ekonomije’. ‘Iskustvo je pokazalo da država nije bolji bankar’, dodao je.
Europska je kriza dugo trajala između ostalog i zato što su vlade bile prisiljene priskočiti u pomoć velikim bankama kako bi spriječile domino efekt koji bi poharao cijeli sektor. Spašavanje banaka izložilo je, pak, države riziku dodatnog povećanja ionako velikog tereta duga.
‘Za vrijeme krize linija razdvajanja između država i banaka postala je nejasna.
Zato je još važnije da se stvore strukture u kojima čak i propast velikih banaka neće ugroziti cijeli financijski sustav’, rekao je taj njemački bankarski dužnosnik. ‘Puno smo napredovali, kako na globalnoj tako i na europskoj razini, ali smo još uvijek daleko od cilja’, zaključio je.
