Sin znatno poznatijeg oca Marijana Aladrovića, nekadašnjeg požeško-slavonskog župana i trenutnog predsjednika Gradskog vijeća Pleternice, Josip Aladrović preuzeo je upravljanje Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje u travnju 2017. kao provjereni stranački kadar.

Bez snažnog stranačkog zaleđa teško da je 32-godišnjak s pozicije pomoćnika direktora podružnice Croatia osiguranja uzletio u fotelju ravnatelja institucije koja raspolaže milijardama kuna mirovinskih doprinosa.

U dvogodišnjem razdoblju upravljanja HZMO-om istaknuo se u pripremi mirovinske reforme. Aladrovićev tim kreirao je analitičku podlogu za Pavićevo ministarstvo, a nakon što je usvojen paket reformskih zakona žustro je branio reformska rješenja.

Kada su sindikati pokrenuli inicijativu za raspisivanje referenduma protiv produljenja radnog vijeka, izašao je s računicom po kojoj bi prihvaćanje sindikalnih zahtjeva stajalo državu 45 milijardi kuna do 2040. godine.

U svom mandatu Aladrović je najavio modernizaciju zavoda, s naglaskom na edukaciji zaposlenih i digitalizaciji poslovanja. U svibnju 2018. Pavićevo ministarstvo dodijelilo mu je više od dva milijuna kuna za jačanje ljudskih potencijala s ciljem unapređenja stručnih znanja i općih vještina djelatnika u svrhu povećanja učinkovitosti i kvalitete usluga te dostupnosti relevantnih informacija i podataka korisnicima i javnosti.

Uz korištenje europskih fondova pokrenuo je projekt eHZMO, vrijedan 170 milijuna kuna, s ciljem redefiniranja postojećeg organizacijskog ustrojstva i potpune digitalne transformacije zavoda.

Unatoč najavama modernizacije sustava, javnost su početkom ove godine šokirale priče očajnih umirovljenika koji čekaju rješenje za mirovinu i više od godinu dana. Iz HZMO-a su se branili time da je riječ o iznimkama te da se efikasnost rješavanja predmeta generalno popravlja. Prema podacima prezentiranima na zadnjoj sjednici Upravnog vijeća HZMO-a u veljači ove godine, broj riješenih zahtjeva u 2018. povećan je za 8,1 posto. Međutim, od ukupno podnesenih 222.863 zahtjeva, samo 60 posto riješeno je u roku od 60 dana.

Aladrović je priznao da postoje zastoji u predmetima u kojima se trebaju uključiti druge institucije radi utvrđivanja staža (npr. kod utvrđivanja inozemnog staža).

Sindikati su pak više puta upozoravali da HZMO-u nedostaje radnika u provedbi (ljudi koji rade rješenja), a da se bez kriterija zapošljava u drugim sektorima. U provođenju kadrovskih promjena u zavodu novopečeni ministar sukobio se i s dijelom zaposlenika, što je kulminiralo i kaznenom prijavom u kojoj su ga optužili da namješta javne natječaje te zapošljava svoje prijatelje i stranačke podobnike.

Prijavili su ga i za manipuliranje javnom nabavom namještanjem natječaja unaprijed odabranim tvrtkama. No kako je objasnio njegov otac Marjan Aladrović, sin mu je rekao da je ta kaznena prijava odbačena.

U prvom istupu nakon izbora za ministra Aladrović je pohvalio suradnju sa svojim prethodnikom Markom Pavićem i najavio obnovu dijaloga sa socijalnim partnerima.

'Socijalne partnere pozvat ćemo na dijalog, na obnovu Gospodarsko-socijalnog vijeća, i da socijalnim dijalogom rješavamo probleme koji su nam se pojavili u nekom trenutku', poručio je Aladrović.

Nije želio odgovoriti na pitanje o referendumu protiv mirovinske reforme, naglasivši kako je to demokratska volja naroda te da treba pustiti da Vlada i Ministarstvo uprave obave svoj posao.