Pozitivan trend koji je na domaćem tržištu kapitala započeo krajem ožujka, nastavio se i sljedeća dva mjeseca, pa je indeks Zagrebačke burze od početka godine ojačao za više od 30 posto. Indeks koji je početkom ožujka nekoliko puta skliznuo ispod 1.300 bodova, na početku ovog tjedna lansiran je iznad 2.270 bodova.

S mjesečnim rastom od 34,5 posto, Crobex je u svibnju višestruko nadmašio vodeće europske i američke indekse. Naime, njemački DAX indeks u istom je razdoblju ojačao oko osam posto, londonski FTSE 100 oko šest posto, a američki indeksi Dow Jones, Nasdaq i S&P 500 porasli su između šest i devet posto.

Rastom su hrvatske dionice nadmašile i regionalne burze: sarajevski SAS u svibnju je ojačao za 12,8 posto, baš kao i slovenski SBI 20, s izuzetkom Srbije: tamošnji je Belex 15 lansiran za oko 38 posto, nadmašivši Crobex, dok je Belexline porastao manje od indeksa Zagrebačke burze, iako visokih 29 posto.

Vilim Klemen, portfolio manager Momentum brokera, smatra da je rast hrvatskog tržišta preuranjen, jer se temelji na oporavku stranih tržišta i prevelikom optimizmu domaćih ulagača oko gospodarskog oporavka hrvatskog gospodarstva, koji je zasad neutemeljen. 'Iznenađen sam rastom Zagrebačke burze jer, za razliku od najrazvijenijih gospodarstava poput SAD-a i Njemačke, kod nas nema naznaka gospodarskog oporavka', komentirao je za tportal Vilim Klemen.

Domaći makroekonomski podaci za prva četiri mjeseca o industrijskoj proizvodnji, prometu u maloprodaji, izvozu i uvozu, jasno ukazuju na povećane makroekonomske rizike, a turizam, o kojem ovisi proračun, zbog termina uskrsnih praznika u travnju je ostvario pozitivne brojke, ali su kumulativni rezultati slabiji od prošlogodišnjih, a posebice od onih iz 2007. godine. Ukratko, naznake da bi se BDP mogao oporaviti u drugom kvartalu su slabašne.

'S ovih razina ne očekujem ozbiljniji rast našeg tržišta kapitala do kraja godine', komentirao je za tportal Zvonimir Marić, predsjednik Uprave KD Asset Managementa.

I on upozorava na nepovoljno gospodarsko-poslovno okruženje u kojemu hrvatske kompanije posluju, očekujući da će ono do kraja godine ostati takvo i to zbog: problema s proračunom, lošije turističke sezone, otežanog i skupljeg financiranja, povećanja nezaposlenosti i zamrzavanja tržišta nekretnina. 'Sukladno tome, očekujem dosta lošije rezultate hrvatskih kompanija u odnosu na prošlu godinu. Poslovni rezultati za drugi kvartal bit će dobar pokazatelj kako se naše kompanije nose s krizom i dat će realnije zaključke je li tržište realno vrednovano', kaže Marić.

Na tržište utječu i drugi faktori koji nisu egzaktno mjerljivi, upozorava Marić, kao što su očekivanja za budućnost, opće povjerenje, 'pozitivna nervoza' investitora, rezultati stranih tržišta, problemi plitkosti tržišta, nedostatka 'robe' na njemu te velika moć najvećih ulagača (mirovinskih fondova i fondova velikih banaka).

'Sve to može rezultirati neočekivanim uzletima ili padovima. Rekao bih da treba biti vrlo oprezan jer postoji mogućnost izmjenjivanja euforičnih i paničnih perioda, ovisno o trenutnom raspoloženju, temeljenom na sentimentu i željama da se ne propusti oporavak', objašnjava Marić.

Treba razlikovati kompanije koje ne ovise o gospodarskim prilikama u Hrvatskoj, kao što su brodari, koji će ostvarivati rezultate prema prilikama na svjetskom tržištu brodskog prijevoza. 'Mislim da sadašnje cijene brodarskih dionica većinom ne opravdavaju njihove poslovne rezultate za ovu godinu', komentirao je rast ovog sektora Marić.

S druge pak strane, Klemen logičnim smatra jedino porast dionica brodarskog sektora, koji je rezultat oporavka vozarina za rasute terete, jer bi brodari trebali profitirati od rasta vozarina. Suprotno tome, navodi građevinare čiji rezultati ne otkrivaju naznake oporavka, nego probleme s likvidnošću. Za skromniju izvedbu dionica Hrvatskog Telekoma, unatoč dobrim rezultatima kompanije u prvom kvartalu, ovaj analitičar misli da je rezultat pritiska izlaska investitora kojima je isplaćena dividenda, koji pokušavaju uhvatiti rast cikličkih dionica.

Za znatno slabiji rast T-HT-a u odnosu na prosjek tržišta Zvonimir Marić nabrojao je tri razloga: 'Kao prvo, investitori razmišljaju da su druge dionice više pale pa da će i više narasti, pa im T-HT nije interesantan. Drugo, T-HT je ostvario rezultate 'samo' u skladu s očekivanjima i treće, Hrvatski Telekom je najlikvidniji i treba puno više novaca da se napravi rast na razini ostalih.'

Marić ocjenjuje da su definitivno za dio rasta na domaćem tržištu kapitala zaslužnitzv. mali investitori, posebno manje likvidnih dionica, ali gledajući promete ne vjeruje da se tijekom svibnja nisu priključili institucionalni investitori

Klemen pretpostavlja da su za rast indeksa i prometa u velikoj mjeri zaslužni tzv. mali, a ne veliki institucionalni ulagači i to zbog poretka brokerskih kuća u strukturi ostvarenog prometa. Naime, najviše su prometa realizirale brokerske kuće za koje se smatra da im većinu klijenata čine mali ulagači.

I dok domaćim tržištem kapitala upravljaju sentimenti, azijska su tržišta pokrenuli fundamenti. Od početka godine najveći rast bilježe upravo azijska tržišta, jer su tamošnja gospodarstva, izuzev Japana, pokazala visoku otpornost prema recesiji, a uz naznake oporavka analitičari procjenjuju da bi uskoro mogli izaći iz recesije.

No ni nedavno istraživanje investicijske banke Barclays Capital ne odiše optimizmom, pokazujući da samo malobrojni vodeći svjetski investitori vjeruju da snažan rast dionica može potrajati dulje vrijeme. Manje od petine anketiranih misli da će kretanje gospodarstva u sljedećih godinu dana imati oblik slova V, što bi značilo da će uslijediti snažan oporavak. Većina njih prognozira kretanje svjetske ekonomije u obliku slova U – odnosno slabi rast još neko vrijeme koji će kasnije ubrzati ili u obliku slova W - što znači da bi nakon privremenog oporavka mogao uslijediti ponovni pad.