Što se tiče cijene dionica, očekivanja su podijeljena. Jedni predviđaju njihov strmoglavi pad, dok drugi ističu da mirovinski fondovi neće dozvoliti veće potrese, nego će ih zamrznuti na njima prihvatljivim razinama te će nastaviti s njihovim otkupljivanjem.

Mali dioničari su prodavali mirovincima

Predsjednik udruge malih dioničara Ine Mirko Ferković smatra da će cijena dionice snažno pasti.

'Mogao bi se ponoviti scenarij iz 2008. kad su Mađari također dali ponudu, pa je cijena nakon toga sa 2.800 kuna pala na 1.100 kuna. Jasno je da će sad biti mnogo slabija potražnja i tad je neumitno da cijena krene prema dolje', kaže Ferković.

Kad se sve zbroji i oduzme mali dioničari, smatra on, dobro su prošli. Koliko on zna, većina njih je svoje pakete prodala već na početku rata između MOL-a i mirovinskih fondova, čitaj: Vlade, i to po cijeni od 2.830 kuna koliko su ponudili fondovi.

'Uglavnom su to obični ljudi koji nisu vični burzi i koji su odmah pohrlili svojim brokerima da prodaju pakete. Malo njih je čekalo i dionice prodavalo na burzi po cijenama koje su sad iznad 3.000 kuna', objašnjava Ferković, dodajući kako je i sam prodao svoj paket, s tim da je zadržao jednu-dvije dionice kako bi zadržao status malog dioničara

U prosjeku građani su posjedovali oko 30 dionica, što im je, kad se pomnoži s cijenom fondova od 2.830 kuna, donijelo 84.900 kuna

Fondovi će zacementirati cijenu Ine

S druge strane, burzovni stručnjaci predviđaju da će cijena Ine na burzi ostati na sadašnjim visinama i da se neće srozati na 1.711 kuna, kolika joj je cijena bila prije mađarsko-hrvatskog okršaja.

'Mirovinci će cijenu zacementirati cijenu na 3.000-2.900 kuna. Nastavit će se trgovanje, s tim da će volumeni prometa biti manji pa će sa 20 ili 30 milijuna kuna pasti na tek dva-tri milijuna kuna. Uglavnom, dionica Ine će biti sve manje likvidna, a vrijeme će pokazati koliko će se fondovima isplatiti čitav posao', kaže jedan burzovni analitičar koji je želio ostati anoniman.

U čitavu priču oko otkupa dionica Ine MOL je krenuo kako bi podebljao svoj vlasnički udio na 51 posto i tako još više osnažio svoju poziciju. Iako su Mađari tvrdili da, bez obzira imali oni više ili manje od 50 posto dionica, prava hrvatske strane neće biti ništa manja jer su zaštićena dioničarskim ugovorom, Vlada je njihov potez dočekala na nož te je u pomoć pozvala mirovinske fondove.

Što dalje - mir, rat ili nešto između toga?

Nakon nekoliko tjedana prepucavanja, pa čak i teških riječi dvije sukobljene strane sad se nalaze u pat poziciji. Točna vlasnička struktura znat će se sljedeći tjedan, ali već je sad izvjesno da i MOL i saveznici, Vlada i fondovi, drže gotovo isti postotak dionica: oko 47-48 posto.

Što će se dalje događati? Scenarija je nekoliko. Jedan je da se dogovore i riješe pitanja poput plinskog biznisa i upravljačkih prava te nastave upravljati Inom kao pravi partneri, što sad nisu. Drugi je da sve ode kvragu, da MOL odluči izaći i da svoj udio proda nekom drugom. Možda se sve nastavi kao hladni rat koji će trajati mjesecima, što bi bilo pogubno po našu najveću naftnu kompaniju.