Ukupan prihod od cestarina u osam mjeseci je iznosio 875,6 milijuna kuna ili 1,66 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Srpanj i kolovoz zabilježili su porast prihoda od 3,3, odnosno 0,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali to nije bilo dovoljno da izbriše polugodišnji minus od 4,4 posto. Iako je HAC sam pripremio podatke, službeno obrazloženje pada prihoda nismo uspjeli dobiti.

Neslužbeno je poručeno da su ovakvi rezultati očekivani te da će procjenu godišnjih prihoda moći napraviti tek nakon rujna. Iako u Hrvatskoj ima ukupno pet koncesionara autocesta, HAC u ukupnom udjelu prihoda čini gotovo tri četvrtine i drži glavne prometne pravce poput autocesta prema Dalmaciji i Slavoniji. Ostala četiri koncesionara bi uskoro trebala objaviti svoje podatke o prometu i prihodu do početka rujna.

Međutim, ne treba sumnjati da će i njihovi prihodi uglavnom biti u korelaciji s HAC-ovim rezultatima. Svih pet koncesionara je ukupno na polugodištu zabilježilo minus od 5,8 posto, a najveći je ostvaren na Autocesti Zagreb-Rijeka, čak 10,33 posto. Pad prihoda HAC-a ipak pomalo iznenađuje, pogotovo zato što je u srpnju zabilježeno 2,7 milijuna turističkih dolazaka ili devet posto više, a za kolovoz se procjenjuje povećanje dolazaka za pet posto.

Domaći putnici su, piše Poslovni dnevnik, očito izbjegavali koristiti se autocestom u recesiji; više su se koristili starom državnom cestom. Stranci su povećali dolazak zračnim putem, što je vidljivo iz prometa zračnih luka. Popusti za prijevoznike su očito utjecali i na prihode HAC-a. Prema godišnjim podacima, prihodi od naplate cestarina stagniraju od 2007. kada su zabilježili velik porast u odnosu na 2006. godinu.