U idućih pet godina četiri naftne kompanije uložit će 80 milijuna eura u istraživanje te pronalazak nafte i plina u takozvanom Panonskom bazenu, prostoru na sjeveru Hrvatske omeđenom Savom i Dravom. Potvrdio je to ministar energetike Tomislav Ćorić i šef Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan na konferenciji za medije u ponedjeljak, na kojoj su otkrivena i imena novih igrača koji će bušiti u nadi da će naći bogata nalazišta nafte ili zemnog plina
Prema odluci Vlade, Ina će dobiti dozvole za istraživanje na dva prostora, sjeverozapadna Hrvatska-01 i Drava-03, a za prostor Sava-07 dozvolu je dobila kanadska kompanija Vermilion Zagreb Exploration, koja već otprije radi u Hrvatskoj te je prijavila pronalazak plina na dva lokaliteta. Plin je našla i Ina, i to na bušotini Severovci-1 u istražnom prostoru Drava-02.
Uz te dvije tvrtke, koje već istražuju na prostoru Slavonije, u projekte istraživanja u Hrvatskoj ulaze dvije nove kompanije - američka naftna kompanija Aspect Holdings LLC, koja je sa svojom podružnicom Aspect Croatia dobila dozvolu za istraživanje na istražnom prostoru Sava-06, te hrvatska naftna kompanija Crodux derivati dva u vlasništvu Ivana Čermaka, koja će istraživati na dva istražna prostora - Sava-11 i Sava-12.
Sva nalazišta plina koja su dosad pronašli Vermilion i Ina još nisu komercijalna, već na njima traju daljnja istraživanja kako bi se dokazalo da su vrijedna velikog ulaganja. Zašto kompanije uopće ulažu u tako rizične poslove, koji su im motivi i kako izgleda cijeli proces istraživanja, za tportal je pojasnio Davor Štern, stručnjak za energetiku.
'Kompanije koje žele istraživati najprije daju zahtjev za koncesijom. Kada je dobiju, kao ove četiri tvrtke, njima su definirani rokovi u kojima moraju provesti istražne radnje. U prvom koraku kompanije procijene isplati li im se uopće bušiti istražne bušotine. Ako se rezultati pokažu loši, odustaju od posla i vraćaju koncesiju, tj. istražni prostor, državi', kaže naš sugovornik te nastavlja s pojašnjenjem:
'To je uobičajena praksa u cijelom svijetu. Ako se procijeni da bi moglo biti plina ili nafte, kompanije obično odaberu dva do tri mjesta na kojima grade istražne bušotine, ali prije moraju riješiti imovinsko-pravne odnose s vlasnicima zemlje, bila to država, bili privatnici, ali s time nikada nema problema jer zemlja ispod koje ima plina vrijedi jako puno. Kad se izgrade bušotine, kreće pravo ispitivanje i svaka kompanija radi to sa svojim ljudima.'
No ni kad se u istražnoj bušotini pronađe plin, to ne znači da je ona odmah spremna za gradnju 'prave' bušotine i stavljanje plina na tržište.
'Svi istražni postupci prilično su jednostavni i transparentni. Kad kompanija pronađe nalazište, ona je to dužna prijaviti Agenciji za ugljikovodike, kao što su to napravili Ina i Vermilion, i kreće se u probnu eksploataciju jer se vrlo često događa da se tijekom istražne faze dođe do nekog tankog sloja nafte ili plina, što znači da nalazište nije izdašno, zbog čega bušotina mora raditi neko vrijeme da bi se mogla proglasiti perspektivnom', kaže nam Štern.
Zasad se istražuje samo na ravničarskom sjevernom dijelu zemlje, a Vlada je ove godine odlučila provesti i nadmetanje za četiri istražna polja u Dinaridima, na kršnom području za koje se isto vjeruje da čuva velike zalihe nafte i plina. Istražno razdoblje također će trajati pet godina, a iz istražnih prostora isključeni su nacionalni parkovi te su prostori odmaknuti od obalne linije i državne granice s Bosnom i Hercegovinom.
Štern kaže da je područje Dinarida prilično perspektivno, ali problem je u teškim uvjetima terena koji jako otežavaju i poskupljuju moguća istraživanja.
'Konavosko polje bogato je ugljikovodicima, ali do tamo se još nije došlo te Crna Gora i Albanija pokušavaju napraviti nešto na tom potezu', zaključuje Štern.