HEP je s 18 gradova i općina potpisao ugovore za solare, a Andročec kaže kako je riječ o projektu koji je počeo još 2019. i 2020. te da je sada potpisan ugovor sa sedam općina i gradova i u prvom krugu s njih 11, javlja N1.

'Sada smo obuhvatili 18 MW snage i to je potrošnja snage za otprilike 25.000 kućanstava. Ona se spajaju na sustav, vrlo su važna u gospodarskom smislu, to je izravni prihod općine ili grada, a tu su još i komunalne naknade…', objašnjava.

On kaže da izgradnju tih elektrana financira HEP iz svojih izvora.

'Postoje, za građane i firme, i drugi izvori financiranja, iz fondova EU-a, iz Fonda za energetsku učinkovitost. Financije nisu problem', govori. Prema njegovim riječima, u roku od dvije godine može se dobiti građevinska dozvola, a u roku od četiri godine takva elektrana može biti u mreži.

'Dekarbonizacija i obnovljivi scenariji izabrani je put HEP-a. To smo definirali strategijom i sad već vidimo prve rezultate. Ono što nam je baza naše su hidroelektrane. Tu je i NE Krško, koja doprinosi dekarboniziranom miksu. HEP je na 70-80 posto proizvodnje električne energije bez CO2', govori.

Na pitanje o cijenama kaže da prelazak na obnovljive izvore dugoročno znači jeftiniju energiju za kućanstva. 'Dugoročno bi svakako to trebalo biti na korist svim građanima. To je resurs koji kontroliramo i ne bismo toliko ovisili o fosilnim gorivima i to je cilj EU-a, da do 2050. dekarboniziramo cijeli sektor proizvodnje energije', kaže.

Andročec kaže i da, ako je normalna hidrološka godina, HEP proizvode do 12 kWh energije, a još nešto manje od toga je uvoz. 'Uvozimo manje nego što proizvedemo, nije nam problem dobaviti električnu energiju', kaže.

'Prošlo ljeto bile su povijesno najniže cijene plina, sad su najveće. One će u budućem razdoblju sigurno padati, nema panike. Do 1. travnja nema promjene cijene plina, a onda ćemo vidjeti, očekujemo da će se to stabilizirati', govori.

Na pitanje što je s cijenama električne energije kaže: 'Do kraja godine je stabilna jer je dobavljena potrebna energija i tu nema straha od nekih poremećaja. Očekujemo dotok u naše akumulacije u zimskom periodu. Ovisno o količini dotoka, vidjet ćemo trendove u sljedećem razdoblju. Pratimo sve cijene, možemo reagirati u svakom trenutku', kaže.

Što se tiče proizvodnje u NE Krško, kaže da se u njoj proizvodi oko 15 posto energije, što je hrvatski dio.

'Životni vijek NE Krško je do 2043. godine i sad je u pitanju produženje toga. Dugoročno gledamo, kao i Slovenija, a za NE Krško 2 pripreme su tek počele. Razmislit ćemo o tome hoćemo li ulaziti u takav projekt, a ovisi i o drugoj strani, to će biti stvar pregovora', objašnjava.