Cijena nafte tipa Brent (koja je referentna za europsko tržište) s isporukom u veljači jutros se kretala na razini od 34,52 dolara za barel, dok se cijena sirove nafte tipa WTI s isporukom u veljači jutros kretala na razini od 33,69 dolara po barelu.

Iznimno blage vremenske prilike u Japanu, Europi i SAD-u uz istovremeno slabo gospodarsko raspoloženje u Kini, Brazilu, Rusiji i ostalim robno ovisnim gospodarstvima zaustavili su u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju rast potražnje za sirovom naftom i spustili ju na najnižu godišnju razinu (1,0 mil. b/d) nakon što je u tromjesečju ranije potražnja dosegnula najviše razine u gotovo pet godina (2.1 mil. b/d). Prema predviđanjima IEA (International Energy Agency), u ovoj nas godini očekuje umjeren rast potražnje na 1,2 mil. b/d.

Na strani ponude, svjetska dnevna proizvodnja nafte povećana je za 2,6 mil. b/d prošloj godini. Ipak, u prosincu rast je smanjen na 0,6 mil. b/d kao posljedica smanjene proizvodnje u zemljama ne članicama OPEC-a. Proizvodnja nafte u zemljama članicama OPEC-a smanjila se u prosincu za 90 tisuća barela dnevno (90kb/d) na još uvijek visokih 32,28 mil. b/d, što uključuje i proizvodnju ponovno pridružene Indonezije. Nadalje, Iran, nakon što su ukinute sankcije, navodi da planira potaknuti proizvodnju za dodatnih 500 kb/d. Prema procjenama IEA-e oko 300 kb/d dodatnih nafte moglo bi se naći na svjetskim tržištima do kraja tekućeg tromjesečja.

Prema očekivanjima analitičara RBA, cijena nafte bi se trebala postupno oporaviti prema kraju godine. Glavni razlog za takvo predviđanje vide u padu proizvodnje nafte iz škriljevca (SAD) te porast globalne potražnje za naftom u trećem i četvrtom tromjesečju 2016. za 1,5 mil. barela dnevno u usporedbi s prvom polovicom 2016. Time bi i utjecaj cijene nafte na kretanje razine cijena trebao slabiti prema kraju godine.