Vladina uredba zaustavila je daljnji rast cijena, a teret je pao na leđa distributera te su oni morali smanjiti svoje marže. No i druge europske zemlje u međuvremenu su uvele različite mjere kojima su stabilizirale cijene goriva. Uz to, u protekla dva tjedna cijene nafte stagnirale su pa su smanjeni pritisci na rast cijena derivata.

Stoga se relativni odnosi cijena goriva u Hrvatskoj u odnosu na zemlje u okruženju nisu značajnije promijenili. Gorivo je u Hrvatskoj i dalje nešto jeftinije od prosjeka Europske unije, ali kao i ranije, skuplje od većine zemalja u okruženju.

Preračunato u eure, prosječna cijena litre benzina u EU stoji 1,55 eura ili otprilike 11,63 kune, što je oko pet posto više nego u Hrvatskoj. Razlika u cijeni dizela je manja. Litra dizela u EU košta u prosjeku 1,48 eura dok je u Hrvatskoj 1,46 eura.

Kada promatramo devet zemalja iz našeg bližeg okruženja, regulirana cijena eurosupera 95 od 1,48 eura viša je nego u šest promatranih zemalja. Samo u Italiji i Njemačkoj potrošači plaćaju višu cijenu nego u Hrvatskoj.

Što se tiče dizela, situacija je nešto povoljnija - Hrvatska je s cijenom od 1,46 eura negdje u sredini. Cijena dizela skuplja je u Italiji, Njemačkoj, Sloveniji i Srbiji.

Vladina mjera ograničavanja cijene goriva produžit će se za još mjesec dana, najavio je u srijedu premijer Andrej Plenković, dodavši da Vlada može ograničavati cijene goriva ukupno tri mjeseca.

'Radimo u interesu građana, standarda naših ljudi koji su u gospodarstvu, ljudi koji imaju privatne troškove', izjavio je Plenković novinarima na savjetovanju ekonomista u Opatiji.

Po njegovim riječima, filozofija donošenja te uredbe bila je spriječiti socijalnu frakturu, odnosno društveni rascjep, pogotovo u vrijeme pandemije, te da ne dođe u pitanje egzistencija niza obitelji zbog eventualnog vala stečajeva, gubljenja posla i sl.