Na londonskom je tržištu cijena barela pala 44 centa u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 119,07 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 35 centi nižoj cijeni, od 118,15 dolara.

Cijene je na početku tjedna zakočila vijest da je SAD talijanskom Eniju i španjolskom Repsolu odobrio naplatu dugova od Venezuele u nafti, što bi značilo da bi od srpnja isporuke iz srednje Amerike mogle Europi nadoknaditi dio izgubljenih ruskih barela.

Raspoloženje na tržištima nafte prigušio je danas i pad cijena na europskim tržištima dionica.

No, analitičari procjenjuju da cijene nafte neće dugo biti stabilne, s obzirom na postupnu normalizaciju života u Pekingu i Šangaju nakon dva mjeseca strogih mjera suzbijanja covida 19, što će značiti i pojačanu potražnju za naftom.

Potporu cijenama pružaju i ocjene da prošlotjedna odluka Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika o povećanju proizvodnje u srpnju i kolovozu za 648 tisuća barela dnevno, za 200 tisuća više no što su planirali, neće riješiti problem tijesne opskrbe.

Odluka OPEC-a vjerojatno neće poboljšati globalnu naftnu bilancu zato što članice teško mogu realizirati planirano povećanje i zato što je ono skromnije od pada ruske proizvodnje, a neće riješiti ni problem nestašice naftnih derivata, rekli su analitičari.

"Rafinerijske marže u svijetu navode na zaključak da je potražnja za benzinom i dizelom i dalje visoka, uz zastoje u preradi koji pružaju dodatnu potporu cijenama sirove nafte", rekao je viši analitičar odjela azijsko pacifičkog tržišta u OANDA-i Jeffrey Halley.

OPEC je odvojeno objavio da je barel referentne košarice nafte njegovih članica u ponedjeljak stajao 119,85 dolara, što znači da je poskupio 2,7 dolara u odnosu na prethodni radni dan.