'Ina potom može odrediti i cijenu nižu, ali nikako višu od izračunate u Ministarstvu', tvrdi Jasminko Umičević, naftni konzultant te dodaje da pravilnik nije domaća izmišljotina, nego je u skladu s praksom Europske unije.

'Ne znam zbog čega cijena nije pratila tržište u prethodnom razdoblju, kada je i turizam bio u punom jeku, nego je bila 31 lipu niža nego kod konkurencije. Tu je Ina izgubila desetak milijuna kuna, a i Vlada na trošarinama i PDV-u. U zadnjih 14 dana, pak, cijena sirove nafte na svjetskom tržištu porasla je 10 dolara po barelu.

Ideja pak o promjeni ritma i obračuna u roku osam dana nije dobra. Jer, u dva tjedna ima više vremena da se ‘ispeglaju’ vrhunci koji se mogu dogoditi na tržištu', objašnjava Umičević te dodaje da formula uopće nije sporna, no Vladino miješanje u tržišnu ekonomiju jest.

Čak se obvezala i u memorandumom pri prodaji dionica MOL-u da neće neekonomskim mjerama utjecati na tržišne cijene, podsjeća Umičević, a sada se ponaša kao da ne zna da je Ina privatna tvrtka i da su oni dioničari.

Petar Čavlović, nekadašnji zamjenik generalnog direktora Ine, ističe, pak, da bi država trebala naći mehanizam za reguliranje tržišta, a samim tim i cijena. Takvo što mogla bi, primjerice, kada bi imala zalihe derivata, što je svojedobno postojalo kao prijedlog.