Inženjer koji je vodio kontrolu kvalitete u Boeingovoj tvornici tvrdi da je pritisak za poštivanjem rokova doveo do toga da se u avione ugrađuju dijelovi koji nisu sukladni visokim standardima, no američki proizvođač aviona, za kojeg je ovo samo još jedan skandal u nizu, tvrdi da je kontrola rigorozna i da su sigurni svi avioni koji izlaze iz proizvodnih pogona
Američki proizvođač aviona Boeing nikako ne uspijeva stabilizirati let. Nakon što je prizemljena cijela flota aviona njihove serije 737 Max te nakon što su krajem rujna identificirani problemi i u seriji 737 New Generation u srijedu su se pojavile informacije koje upućuju na to da potencijalni problemi postoje i u Boeingovoj seriji 787 Dreamliner. BBC je objavio izjavu bivšeg menadžera zaduženog za kontrolu kvalitete koji tvrdi da bi i do četvrtine sustava za opskrbu kisikom u avionima serije 787 moglo biti nefunkcionalno.
Sustav za opskrbu kisikom aktivira se ako dođe do pada tlaka u avionu tijekom leta na visinama na kojima je zrak vrlo rijedak. Takvi su slučajevi vrlo rijetki, no u određenim uvjetima već i nakon dvadesetak sekundi može doći do zdravstvenih poteškoća za putnike. Sustav je posebno važan za posadu, odnosno pilote, koji u takvim trenucima moraju brzo reagirati.
Neugodna je stoga izjava koju je britanskim medijima dao John Barnett, inženjer umirovljen 2017., koji je prije toga 32 godine proveo u Boeingu. On tvrdi da su na proizvodnoj liniji u jednoj tvornici namjerno ugrađivani neispravni dijelovi u nove avione. Iz samog Boeinga opovrgnuli su njegove tvrdnje i kažu da se svi njihovi avioni proizvode uz najviše standarde kvalitete i sigurnosti.
Barnett je od 2010. radio kao menadžer za kontrolu kvalitete u tvornici u North Charlestonu u američkoj saveznoj državi Južna Karolina. Tvornica je jedna od dvije u kojoj Boeing proizvodi svoj model 787 Dreamliner, vrlo popularan među avioprijevoznicima. Barnett tvrdi da je pod pritiscima za poštivanjem rokova i brzom isporukom novih aviona naručiteljima kompromitirana njihova sigurnost.
Nakon što je jednom prilikom uočio nedostatke na bocama kisika, koje čine dio sustava opskrbe kisikom, Barnett je testirao njihovu funkcionalnost te došao do zabrinjavajućih rezultata da u čak četvrtini slučajeva oni nisu funkcionirali onako kako bi trebali u stvarnim hitnim uvjetima. Američki inženjer tvrdi da je na problem upozorio viši menadžment, ali da su njegovi pokušaji da se problem detaljnije istraži naišli na zid.
U Boeingu tvrde da su boce s kisikom za koje je utvrđen problem uklonjene iz proizvodnje i da su na probleme upozorili svojeg dobavljača. Također tvrde da se testiraju svi sustavi opskrbe kisikom prije isporuke aviona i da moraju pravilno funkcionirati.
Barnett također tvrdi da Boeing u tvornici nije slijedio vlastite procedure kojima se pojedini dijelovi aviona prate kroz cijeli proces njihove ugradnje, zbog čega je 'zagubljen' značajan broj neispravnih dijelova. Kaže i da su radnici pod pritiskom rokova u avione ugrađivali dijelove lošijeg standarda kako bi se uštedjelo vrijeme.
Vijest o mogućim problemima u proizvodnom procesu Boeinga samo je još jedan simptom koji je u posljednjih godinu dana isplivao na površinu, a koji ukazuje na to da se legendarna kompanija nalazi u nezavidnoj situaciji. Lavina se zakotrljala prije nešto više od godinu dana, nakon što se poslije samo nekoliko minuta leta srušio avion indonezijske tvrtke Lion Air, pri čemu je poginulo gotovo 190 ljudi.
Slična tragedija ponovila se u ožujku ove godine, kad je poginulo više od 150 putnika i članova posade u avionu Ethiopian Airlinesa. Zajednička tim tragedijama bila je činjenica da su oba leta izvedena avionima Boeing 737 Max, za koje se naknadno utvrdilo da imaju poseban softver s kojim piloti nisu bili u potpunosti upoznati, a koji je u određenim slučajevima djelovao tako da bi prouzročio koliziju s komandama pilota i usmjeravao avion dolje. Nakon druge nesreće cjelokupna serija 737 Max prizemljena je diljem svijeta i do danas nije dobila dozvolu regulatora za nastavak letova.
Prije nekoliko tjedana u redovnoj je inspekciji otkriveno da u seriji 737 NG dolazi do prijevremene pojave mikroskopskih pukotina u dijelu aviona koji se nalazi na spoju krila, trupa i stajnog trapa. Regulatori i Boeing su naredili avioprijevoznicima inspekcije aviona koji su prošli određeni broj letova kako bi se utvrdilo je li potrebno zamijeniti te dijelove. Problem ne utječe nužno odmah na sigurnost letova, no prema dostupnim informacijama, dosad je od tisuću pregledanih aviona prizemljeno i u hangare poslano njih pedesetak.
Serija 737 NG je model čija je proizvodnja započela sredinom devedesetih i koji je razvijen iz klasičnog modela B 737, a dosad ih je proizvedeno više od sedam tisuća. Model 737 Max još je novija varijanta istog zrakoplova čija je masovna proizvodnja krenula prije tri godine. Procjenjuje se da bi se, nakon dobivanja potrebnih dozvola regulatora, flota modela 737 Max mogla ponovo vinuti u visine u idućih nekoliko mjeseci.
No nakon što su prvotno identificirani problemi s modelom 737 Max u medijima su objavljene izjave nekolicine bivših zaposlenika američkog proizvođača zrakoplova koje se u osnovi slažu s novim tvrdnjama Johna Barnetta. Te su izjave, kao i brojne druge analize, upozoravale na to da je Boeing u posljednjih dvadesetak do tridesetak godina prošao kroz veliku promjenu korporativne kulture u kojoj su inženjeri izgubili status koji su uživali desetljećima ranije.
Glavnu riječ preuzeli su menadžeri, na štetu utvrđenih procesa proizvodnje, te je glavni cilj postalo poštivanje rokova i snižavanje troškova. Problemi identificirani u posljednjih godinu dana samo su posljedica te promjene i mnogi strahuju da će reputacija poznate tvornice stradati još više ako se oni ne riješe.
Boeing sa svoje strane tvrdi da s regulatorima provodi 'rigorozne inspekcije' kako bi garantirao da su avioni sigurni i da svi prođu kroz 'mnogostruke probne letove' i ekstenzivne preglede prije nego što napuste tvornicu. Otkriveni problemi u avionima jednako su ozbiljni kao i korporativna kultura koja ih stvara i koju je, očito, također potrebno 'popraviti'. Američkoj kompaniji, pomalo uljuljkanoj na poziciji koju drži na svjetskom tržištu, nije uputno to da ostvarivanje profita stavi ispred kvalitete i sigurnosti proizvoda, nego bi joj bilo važnije da u svom, i interesu putnika, što prije stabilizira svoj let.