Dok se političari iz bivše i sadašnje Vlade prepucavaju oko toga tko je zaslužniji za rast BDP-a od 2,7 posto u prva tri mjeseca ove godine, profesor s Ekonomskog instituta u Zagrebu Željko Lovrinčević smatra da bi trebalo stati na loptu jer bi u ovim uvjetima naše gospodarstvo raslo i da nemamo baš nikakvu vladu
Gospodarski rast u prvom kvartalu posljedica je tri pozitivna čimbenika – niskih cijena goriva i energenata, turizma i niskih kamatnih stopa na globalnom tržištu, i ima vrlo malo, ako imalo veze s potezima domaće političke elite.
'Izrazito niske cijene energenta su vrlo bitno jer smo jako energetski ovisna zemlja. Drugi faktor je sigurnosna premija u turizmu – konkurentske destinacije imaju puno problema s nestabilnošću i to će do punog izražaja doći tek ovoga ljeta, dakle u trećem kvartalu. Treći čimbenik su niske kamate na svjetskim tržištima, pa javni dug još uvijek ne može ugušiti gospodarski rast', objasnio je Lovrinčević za tportal.
Zbog svega navedenog, Lovrinčević smatra da kad Vlada uopće ne bi postojala, Hrvatska bi i dalje imala gospodarski rast. Naravno, ako Vlada do kraja godine poduzme neke pozitivne aktivnosti, gospodarski rast mogao bi na razini cijele godine dosegnuti 2,5 posto.
Domaće gospodarstvo u prvom kvartalu raslo je ponajviše zbog nešto bolje osobne potrošnje. Lovrinčević misli da će na razini godine osobna potrošnja biti zaslužna za oko sedam i pol milijardi kuna dodane vrijednosti BDP-a, a Hrvatska dvostruko više novca potroši na otplatu kamata na dug zbog čega neće ostati ništa za povećanja standarda – mirovina i plaća.
'Budući da smo u deflaciji, a situacija u javnim financija se ne popravlja, mi na razini godine ne možemo zaraditi pola onoga što nam treba za otplatu kamata - za povećanje standarda nam ne ostaje ništa', zaključio je.
