U odnosu na kolovoz potrošačke cijene su u prosjeku više za 1,1%, a najveći doprinos mjesečnom rastu cijena došao je od cijena odjeće i obuće koje su porasle za 17,4% mjesečno, ponajviše zbog novih kolekcija odjeće i obuće (što je uobičajeno s početkom jesenske sezone). Istovremeno, pad potrošačkih cijena na godišnjoj razini snažno je podržan kretanjima na svjetskim robnim tržištima, što je vidljivo u padu cijena u kategoriji prijevoza (2,1%) koji je podržan padom cijena goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva (3,1%).

Također, doprinos godišnjem padu cijena došao je od nižih cijena u slijedećim kategorijama: komunikacije (koje su zabilježile godišnji pad od 3,6%), zatim u kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva (3,3%) potaknutih dvoznamenkastim padom cijena plina od 19,5%.

U kategorijama rekreacije i kulture te alkoholnih pića i duhana također je zabilježen godišnji pad cijena od 1,2% odnosno 0,2%. Cijene hrane i bezalkoholnih pića (kategorija koja u strukturi košarice potrošačkih cijena čini preko 27%) u rujnu su zabilježile tek blagi godišnji pad od 0,1%.

S druge strane, snažniji pad cijena na godišnjoj razini zaustavljen je rastom cijena u kategoriji zdravstva (1,9%), restorana i hotela (1,5%), zatim u kategoriji odjeće i obuće (1,7%), u kategoriji obrazovanja (0,7%); te u kategoriji pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva (0,6%).

U kumulativnom razdoblju od prvih devet mjeseci potrošačke cijene su prosječno niže za 1,4% u odnosu na isto razdoblje lani. No isključimo li iz indeksa potrošačkih cijena volatilne komponente tj. cijene energije i prehrane (koje u košarici potrošačkih cijena čine gotovo 50%), temeljna godišnja stopa inflacije u istom promatranom razdoblju zabilježila je blagi rast od 0,1% godišnje.

Godišnji pad potrošačkih cijena koji je prisutan već treću godinu zaredom, u ovoj godini je dodatno potaknut i administrativnim smanjenjem cijena plina (s početka drugog tromjesečja). Do kraja godine očekujemo nastavak negativnih godišnjih stopa inflacije, prvenstveno podržanih kretanjima cijena energenata na svjetskim robnim tržištima. Posljedično, na razini cijele 2016. godine prosječna razina inflacije zabilježit će veću negativnu vrijednost u usporedbi s prethodne dvije godine.

Uzevši u obzir nisku bazu, ali i nedavni sastanak zemalja članica OPEC-a vezano za razinu dnevne proizvodnje nafte, na stranim tržištima je prisutan rast očekivanja u smjeru viših cijena nafte, a time i viših stopa inflacije. Stoga u narednoj godini predviđamo povratak prosječne godišnje stope inflacije u pozitivan teritorij.