U pozivu za Glavnu skupštinu, koja bi se trebala održati u srpnju, jedna od odluka o kojoj će glasati dioničari Vjesnika prestanak je Društva i pokretanje postupka likvidacije.

Vjesnikova tiskara godinama se bori s nepovoljnim tržišnim trendovima, a obilježavaju ih pad narudžbi te rast troškova sirovina i energenata.

Negativna spirala kulminirala je 2021. godine, u kojoj je ostvaren gubitak od 7,76 milijuna kuna, uz pad prihoda od 17 posto (na 40,9 milijuna kuna).

Neki od problema koji su doveli do pada prihoda i tako velikog gubitka su prekid tiskanja Jutarnjeg lista, nestašica papira kao osnovne sirovine te kvar i nemogućnost popravka na rotaciji Lithoman.

Negativni trendovi nastavljeni su i u ovoj godini te je u prvom tromjesečju zabilježen gubitak od 1,57 milijuna kuna.

Na ozbiljne probleme u poslovanju upućuje i revizija financijskih izvještaja za prošlu godinu, u kojoj se navodi da ostvareni gubitak od 7,76 milijuna kuna i činjenica da su kratkoročne obveze veće od kratkotrajne imovine za 939,2 tisuće kuna, uz ostale nepovoljne okolnosti, ukazuju na postojanje značajne neizvjesnosti u pogledu održivosti poslovanja.

Pojašnjenje prijedloga o pokretanju likvidacije potražili smo od direktora Ilije Nedića, ali do zaključenja ovoga teksta nismo dobili odgovor na naš upit.

O gašenju tvrtke odlučivat će dioničari na skupštini zakazanoj za 5. srpnja. Presudnu ulogu u donošenju odluke imat će država jer pojedinačno i posredstvom HZMO-a raspolaže s 53 posto izdanih dionica.

Ako dioničari prihvate odluku, deset godina nakon gašenja političkog dnevnika Vjesnika u povijest će otići i zadnji ostatak nekad moćne izdavačke kuće sa 6000 zaposlenika.