Među nešto više od 1,22 milijuna umirovljenika ima onih koji primaju manje od 70, ali i više od 1500 eura mirovine. Svi oni morali su proći isti postupak prije nego što im krene isplata redovitih primanja. Ista je stvar i s onima koji se tek spremaju za umirovljenje.

Prije svega, treba znati kad se može otići u mirovinu. Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, pravo na nju imaju svi koji su navršili 65 godina i imaju 15 godina staža osiguranja. Doduše, postoje i iznimke. Od 1. siječnja 2025. godine žene mogu ići u redovitu starosnu mirovinu s navršene 63 godine i devet mjeseci, uz uvjet od 15 godina staža. Dob za umirovljenje žena podizat će se za tri mjeseca sve do 2030. godine, kad će se izjednačiti s muškarcima.

Ista je stvar prilikom odlaska u prijevremenu mirovinu. Od početka godine žene mogu ići u mirovinu s najmanje 58 godina i devet mjeseci života te 33 godine i devet mjeseci staža. Njima se također uvjeti podižu za tri mjeseca sve do 2030., kad će moći ići u prijevremenu mirovinu s navršenih 60 godina i 35 godina staža. Među iznimkama su i dugogodišnji osiguranici, oni koji se mogu umiroviti s navršenih 60 godina, ali pod uvjetom da imaju najmanje 41 godinu staža osiguranja.

Prije svega, osiguranici trebaju podnijeti zahtjev za priznavanje prava na mirovinu. Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) otkrili su nam da su prošle godine u postupku imali ukupno 40.793 zahtjeva za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu. To, naravno, nisu svi zahtjevi, jer tu ulaze i oni za invalidske i obiteljske mirovine te druga mirovinska prava, ali i za dječji doplatak. Stoga ne čudi to da su djelatnici Mirovinskog u zakonskom roku do najviše 60 dana riješili svega 63 posto zahtjeva.

'Od 1. siječnja do 28. veljače 2025. na rješavanju je bilo ukupno 11.598 zahtjeva koji se odnose na ostvarivanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu. Do sada je riješeno 8020 zahtjeva, a riješenost unutar zakonskog roka je 86 posto', otkrili su nam iz Mirovinskog.

Podnošenje zahtjeva

Osiguranici mogu podnijeti zahtjev mjesec dana prije dana odlaska u mirovinu. No to djelatnicima Mirovinskog stvara problem jer mnogi odlučuju otići u mirovinu 1. siječnja. HZMO je tako u prosincu zaprimio 7169 zahtjeva, što je 50 posto više nego u studenom, kad ih je bilo 4774. Rješavanje takvih zahtjeva je usporeno jer nisu dostupni svi ključni podaci.

'HZMO krajem svake godine bilježi povećan broj zahtjeva za priznanje prava na mirovinu s očekivanim danom priznanja prava na mirovinu od 1. siječnja. Početkom godine, do donošenja Odluke o aktualnoj vrijednosti mirovine, ne može se donijeti konačno rješenje o pravu na mirovinu jer nije poznat podatak o plaći za 2024. godinu, o čemu ovisi izračun prosječnog vrijednosnog boda za 2024. godinu', pojašnjavaju, dodajući da se to odnosi i na utvrđivanje predujma mirovine.

S obzirom na to da HZMO ne uspijeva uvijek donijeti rješenje o isplati mirovine s konačnim iznosom najviše 60 dana od primitka zahtjeva, postoji mogućnost isplate predujma, a on ne odgovara uvijek iznosu mirovine.

'U 2024. godini doneseno je 13.241 rješenje o priznanju prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu i određivanju predujma mirovine. Od 1. siječnja do 28. veljače 2025. ukupno je doneseno 6350 rješenja. Prosječan iznos predujma starosne i prijevremene starosne mirovine u 2025. godini iznosi 654,90 eura', poručili su iz HZMO-a.

Prošle godine mediji su često pisali o tome da isplata mirovina građanima nije počela ni pola godine nakon što su predali rješenje. Da bi izbjegli gužvu i nedostatak financijskih sredstava te osigurali da cijeli proces utvrđivanja mirovine prođe u redu, građani mogu godinu dana prije podnošenja zahtjeva za mirovinu poslati obavijest HZMO-u da to planiraju, što se naziva pretkompletiranje podataka. Iz HZMO-a tvrde da to omogućava bržu provjeru podataka i točniji izračun mirovine. Poručili su da su lani riješili 25.125 zahtjeva za pretkompletiranje, a u prva dva mjeseca ove godine riješili su još 4075 zahtjeva.

Nekoliko razloga za kašnjenje s isplatom

Iz HZMO-a ističu najčešće razloge za produljenje postupka priznavanja prava na mirovinu i njenog izračuna izvan zakonskog roka. Sve to ponajprije ovisi o složenosti predmeta i urednosti zahtjeva. Ako nedostaje jedan papir ili osiguranik nije potpisao svu dokumentaciju, zahtjev za mirovinu ne može se riješiti. Stoga je potrebno provesti poseban postupak kojim će se otkloniti nedostaci, što pak iziskuje vrijeme.

'Osim toga, rješenje se ne može donijeti i po zahtjevu se ne može postupiti ako on nije kompletiran svim podacima, ako je potrebno pribaviti odluku u izvanparničnom sudskom postupku o postojanju izvanbračne zajednice ili je potrebno pribaviti dokaze o mirovinskom stažu. U pojedinim predmetima potrebno je prije donošenja rješenja o pravu na mirovinu rješenjem utvrditi mirovinski staž i druge podatke.

Kada se radi o osobama koje samostalno obavljaju djelatnost, potrebno je pribaviti i dokaze o uplati doprinosa od nadležnog tijela ili u predmetima u kojima su podaci tijekom rata uništeni ili izgubljeni utvrđuje se jesu li možda takvi podaci ipak pohranjeni u arhivu ili drugim tijelima. HZMO u tom slučaju ne može utjecati na duljinu trajanja postupka, osim požurivanjem', nabrajaju iz HZMO-a razloge zbog kojih ne mogu uvijek u zakonskom roku donijeti rješenje o mirovini.

Višestruki izbor

Prije podnošenja zahtjeva osiguranici mogu odabrati kakvu će mirovinu primati. Oni, naime, mogu birati između mirovine iz sustava međugeneracijske solidarnosti (prvi stup) ili dvostupne mirovine (prvi i drugi stup). Mirovine iz prvog stupa obračunava HZMO, a za mirovine iz drugog stupa odgovorno je mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD). Iz HZMO-a poručuju da to također iziskuje vrijeme.

No tijekom pretkompletiranja podataka o mirovinama građani mogu HZMO-u poslati i zahtjev za informativnim izračunom mirovine. To je moguće učiniti besplatno putem korisničkih stranica HZMO-a u okviru sustava e-Građani ili dolaskom u područnu službu HZMO-a, što košta 7,29 eura. Time će se moći bolje pripremiti za predaju zahtjeva za mirovinu, što moraju učiniti najmanje mjesec dana prije umirovljenja.

Osim odabira mirovina iz prvog ili drugog stupa, dio budućih umirovljenika može birati između mirovine po Zakonu o mirovinskom osiguranju ili mirovine po Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Ovisno o tom izboru, moraju pratiti sve potrebne procedure, među kojima je i prethodno navedeni izbor u slučaju odabira mirovine prema ZOMO-u.

Invalidske mirovine su poseban slučaj

'Poseban slučaj je ako se npr. podnosi zahtjev za priznanje prava na invalidsku mirovinu, što podrazumijeva provođenje postupka vještačenja pri Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, kada se rješenje ne može donijeti dok HZMO ne zaprimi nalaz i mišljenje vještačenja', navode iz HZMO-a još jedan slučaj u kojem bi se kašnjenje isplate mirovine moglo oduljiti.

Naime spomenutom zavodu često treba neko vrijeme da odredi stupanj invaliditeta, odnosno sposobnosti za rad, o čemu ovisi vrsta i iznos mirovine koju će osoba primati. Da bi ostvarila pravo na invalidsku mirovinu, ona mora imati djelomičan ili potpun gubitak radne sposobnosti.

Djelomičan gubitak radne sposobnosti podrazumijeva mogućnost rada na dosadašnjem poslu do 70 posto vremena ili rad na prilagođenim poslovima. Pritom se radni vijek računa od 20. godine života te se skraćuje ovisno o obrazovanju, služenju vojnog roka ili vremenu provedenom na zavodu na zapošljavanje. Ako je potpuna nesposobnost za rad nastala zbog bolesti, ozljede ili nesreće izvan rada, pravo na invalidsku mirovinu moguće je dobiti ako mirovinski staž pokriva najmanje trećinu radnog vijeka. Korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti uzrokovane bolešću, u trenutku stjecanja dobi za umirovljenje, invalidska mirovina prevodi se u starosnu.

Govoreći o invalidskim mirovinama, one bi, prema najavama iz resornog ministarstva, trebale rasti za 10 posto. Mirovinski faktor trebao bi iznositi 0,9 za djelomičnu nesposobnost za rad te 1,1 za potpunu nesposobnost za rad. Pritom će se napraviti preračun mirovina za oko 170.000 korisnika te će se omogućiti uračunavanje staža po svim osnovama, a ne samo po osnovi zaposlenja ili drugog dohotka. Ukinut će se i kontrolni pregled korisnika invalidske mirovine, ali i one prevedene iz invalidske u starosnu, zbog potpune nesposobnosti za rad. Umjesto toga bit će uvedeni izvanredni pregledi na zahtjev korisnika.

Dodatni zahtjevi za obiteljsku mirovinu

Za ostvarenje prava na obiteljsku mirovinu, uz dokumentaciju o mirovini, potrebno je podnijeti smrtni te vjenčani list ili drugi dokument koji potvrđuje zajednički život s preminulom osobom. Iz HZMO-a ističu da prikupljanje i tih informacija može produljiti rješavanje zahtjeva.

Uz to, od 1. siječnja 2023. godine udovice i udovci koji navrše 65 godina života imaju pravo na primanje dijela obiteljske uz vlastitu mirovinu. To mogu učiniti podnošenjem zahtjeva za obiteljsku ili vlastitu (starosnu, prijevremenu ili invalidsku) mirovinu. Ako im je priznato pravo na vlastitu mirovinu, mogu podnijeti zahtjev za obiteljsku, ali i za dio obiteljske mirovine (koji iznosi 27 posto obiteljske mirovine). Ako im je pak priznato pravo na obiteljsku, ali ne i na vlastitu mirovinu, moraju podnijeti zahtjev za isplatu vlastite mirovine, ali i dijela obiteljske mirovine. U slučaju da su im priznata oba prava, dovoljno im je podnijeti samo zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine. No to je dodatna procedura za koju je također potrebno strpljenja.

Prema prvim najavama iz resora, mirovinskom reformom, koja bi trebala stupiti na snagu ovoga ljeta, briše se uvjet za odbijanje prava na obiteljsku mirovinu temeljem izvanbračne zajednice koja je trajala prije 28. ožujka 2008. godine. Tako će ubuduće pravo na obiteljsku mirovinu biti priznato i za izvanbračnu zajednicu koja je postojala i prestala prije tog datuma.

U svakom slučaju, za izbjegavanje problema s isplatom mirovine dovoljno je početi razmišljati dovoljno rano o umirovljenju, prikupiti sve podatke na vrijeme, donijeti odluku o vrsti isplate mirovine i tek onda podnijeti zahtjev. Ako podaci nisu razasuti po raznim bazama podataka, rješavanje zahtjeva za mirovinu i utvrđivanje njenog iznosa mogli bi potrajati kraće od zakonski maksimalnih dva mjeseca.