Glavni cilj istraživanja je utvrditi veličinu tržišta neoporezovanih duhanskih proizvoda i što preciznije i potpunije procjene utjecaja neoporezovanih duhanskih proizvoda na hrvatsko tržište.

Istraživanje je provedeno u razdoblju prosinac 2021. i siječanj 2022. na reprezentativnom uzorku od 1.243 kućanstava na ukupno 3.062 ispitanika u dobi od 19+ godina. Rezultate je predstavila dr. sc. Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a, koja se osvrnula i na utjecaj oporezivanja duhanskih proizvoda na prihode proračuna, kao i na regulatorno okruženje koje djeluje na smanjenje neoporezovane, odnosno, ilegalne potrošnje.

Istraživanje je pokazalo da je u Hrvatskoj ukupno 27,9 posto pušača među populacijom starijom od 19 godina, dok najveći dio konzumiranih proizvoda čine cigarete (21,4 posto) i rezani duhan/rinfuza (7,5 posto). Promatrajući posljednje tri godine, unatoč rastu cijena duhanskih proizvoda, incidencija je ostala stabilna.

'Prema istraživanju, udio koji ukupno otpada na neoporezovane duhanske proizvode na godišnjoj razini je 19 posto, što najvećim dijelom otpada na neoporezovani rezani duhan. Viša cijena ima najveći utjecaj na kupovinu duhanskih proizvoda bez markice. Iako taj udio pokazuje trend pada u odnosu na 2019., i dalje je prisutna relativno visoka razina ilegalnih proizvoda što sa sobom nosi značajne ekonomske i društvene implikacije, kako na prihode proračuna tako i na rast kriminala, javno zdravstvo kroz zdravstveno nekontrolirane duhanske proizvode na tržištu, smanjenje radnih mjesta i slično', istaknula je u svom izlaganju dr.sc. Iva Tomić.

Ograničenja za sirovi duhan

Primjerice, prihodi od trošarina i PDV-a od prometa duhanskim proizvodima samo u 2021. iznosili su gotovo osam milijardi kuna ili gotovo osam posto ukupnih poreznih prihoda. Međutim, uslijed potrošnje neoporezovanih duhanskih proizvoda država i dalje godišnje gubi 1,3 milijarde kuna.

U izlaganju je naglašeno kako su vidljivi značajni napori državnih institucija u borbi protiv ilegalne trgovine duhanskim proizvodima, kao što je uvođenje sustava sljedivosti i praćenja duhanskih proizvoda, povećanih zapljena od strane nadležnih institucija, kao i smanjenje količine dozvoljenog unosa duhanskih proizvoda iz država koje nisu članice EU na 2 kutijice. Osim toga, Hrvatska se uzima kao model za druge EU zemlje kao jedna od rijetkih zemalja koja je uvela ograničenja vezano za sirovi duhan.

Kvalitetno regulatorno i porezno okruženje presudni su za stabilnost poslovanja i u interesu svih sudionika duhanskog tržišta.