"Najznačajniji utjecaj na smanjenje neto dobiti imali su povećani troškovi rezervacija, koji odražavaju utjecaj trenutačne situacije povezane s epidemijom koronavirusa na cjelokupno gospodarstvo, pri čemu je važno naglasiti da su uključene i buduće projekcije temeljene na makroekonomskim očekivanjima", navodi se u priopćenju.

Neto kamatni prihod Erste banke u prošloj je godini povećan za 0,2 posto, na 1,62 milijarde kuna.

Istovremeno je neto prihod od naknada i provizija smanjen za 14,2 posto te je u 2020. iznosio 433 milijuna kuna, a neto rezultat iz trgovanja i svođenja na fer vrijednost je pao za 7,7 posto, na 210,6 milijuna kuna.

Ukupna aktiva banke krajem prosinca 2020. iznosila je 73,2 milijarde kuna, odnosno 14,5 posto više u odnosu na kraj 2019. godine, kada je iznosila 63,9 milijardi kuna, ističu iz Erste banke.

Navode i da su ukupni krediti klijentima na kraju prošle godine iznosili 45,2 milijarde kuna i porasli su 9,9 posto prema godini ranije.

Ukupni depoziti klijenata, pak, rasli su za 18,2 posto i krajem prošle godine iznosili 57,3 milijarde kuna.

Neto dobit ESB grupe prije manjinskog utjecaja u 2020. iznosila je 471,7 milijuna kuna, što je 52 posto manje u odnosu 2019. godinu, navodi se u priopćenju.

Predsjednik Uprave ESB-a Christoph Schoefboeck u priopćenju ističe kako je, zbog utjecaja covid situacije na cjelokupno gospodarstvo te značajnog rasta troškova rizika, pri čemu su uključene i buduće projekcije temeljene na makroekonomskim očekivanjima, "financijski rezultat u 2020. očekivano smanjen".

Po podacima iz priopćenja, ukupno je nešto više od 9200 građana, na koje se odnosi gotovo 11.600 kreditnih partija, tijekom 2020. realiziralo mogućnost covid odgode otplate. Kod poslovnih subjekata, realizirano je oko 2500 takvih zahtjeva.

Ukupno gledano, na kraju 2020. godine udio nenaplativih i djelomično naplativih kredita (NPL) iznosio je 6,7 posto, u odnosu na 7,1 posto godinu dana ranije. "Na smanjenje ukupne razine NPL plasmana na godišnjoj razini prvenstveno su utjecala kretanja u prvom tromjesečju 2020. godine, kada je razina NPL-a dodatno bila smanjena, dok je u nastavku godine očekivano zabilježila blagi porast. Imajući u vidu objektivnu gospodarsku situaciju, u idućem se razdoblju može očekivati nastavak blagog rasta NPL plasmana, ali je pritom važno naglasiti da to neće imati utjecaj na redovno poslovanje banke", poručuju iz Erste banke.

Schoefboeck ocjenjuje da će predstojeće razdoblje biti vrlo izazovno te će ponajviše ovisiti o utjecaju epidemiološke situacije na cjelokupno gospodarstvo.

"Uloga banaka u tome će biti izuzetno značajna, jer robustan, snažan i adekvatno kapitaliziran hrvatski bankarski sektor bit će oslonac kreiranja ponovnog ekonomskog rasta i osiguravanja prosperiteta cjelokupne društvene zajednice. Zajedničkim, koordiniranim pristupom svih dionika Hrvatska može prevladati trenutačne izazove i minimizirati sve njihove potencijalne negativne učinke", smatra Schoefboeck.

Erste banka je financijska izvješća za 2020. godinu objavila i na Zagrebačkoj burzi, kao i odluku da se prošlogodišnja dobit u iznosu od 389,5 milijuna kuna rasporedi u zadržanu dobit, u skladu s odlukom Hrvatske narodne banke (HNB) o privremenom ograničenju raspodjela.

U slučaju promjene te odluke (HNB-a), uz uvjet da isplata dobiti ostvarene u 2020. godini bude moguća i dopuštena temeljem izmijenjene odluke, Banka će razmotriti korištenje i upotrebu dijela dobiti na način da se omogući isplata dividende dioničarima, a o čemu će pravovremeno obavijestiti investicijsku javnost, navode iz ESB-a.