Ukupni depoziti stanovništva krajem kolovoza iznosili su 37,6 milijardi eura, uz rast na godišnjoj razini od 2,6 milijardi eura ili 7,5 posto, čemu su u najvećoj mjeri pridonijeli dobri financijski rezultati ostvareni tijekom turističke sezone i proces pristupanja europodručju, kažu iz HNB-a.
Od navedenih 37,6 milijardi eura, 28,9 milijardi odnosilo se na prekonoćne depozite, a 8,7 milijardi eura na oročene depozite, kaže se u odgovoru Hrvatske narodne banke (HNB) na upit Hine u povodu Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada u spomen na prvi međunarodni kongres štedioničara održan 1924. u Milanu.
Dio rasta depozita u bankama, posebice tijekom posljednjih mjeseci prošle godine, naveli su iz HNB-a, rezultat je prelijevanja gotovog novca u optjecaju u banke u kontekstu pristupanja europodručju kako bi se kunska sredstva automatizmom konvertirala u eure.
vezane vijesti
Tako se iznos kunskog gotovog novca u optjecaju izvan banaka smanjio s 4,7 milijardi eura polovinom 2022., na dvije milijarde eura na kraju 2022., da bi krajem kolovoza ove godine pao na 700 milijuna eura.
Sporiji rast depozita stanovništva i zbog izdavanja narodne obveznice
Prije godinu dana, po podacima s kraja kolovoza prošle godine, ukupni depoziti stanovništva u bankama iznosili su oko 35 milijardi eura (263,4 milijarde kuna), uz rast na godišnjoj razini od oko tri milijarde eura (22,3 milijarde kuna) ili 9,4 posto.
Kako su istaknuli iz HNB-a, na ublažavanje rasta depozita stanovništva tijekom posljednjih godinu dana utjecao je znatan iznos državnih obveznica koje su građani po prvi puta upisali na primarnom tržištu tijekom veljače i ožujka, u visini 1,3 milijarde eura.
Uz to, moguće je i da je porast depozita na početku 2023. godini usporila ponovna opskrba eurskom gotovinom, dodaju iz središnje banke.
Kada su u pitanju najave poslovnih banaka da će povećati kamatne stope na depozite građana, iz HNB-a su rekli da je to u skladu s njihovim očekivanjima.
"Banke kamatne stope na depozite uređuju u skladu sa svojom politikom, modelom poslovanja, procjenom situacije na tržištu, potrebom za depozitima, a HNB nema zakonsku ovlast propisivati minimalnu visinu depozitnih kamatnih stopa", dodali su.
Istaknuli su i da je povećanje kamatnih stopa na oročene depozite utjecalo na povećanje udjela oročenih depozita stanovništva u ukupnim depozitima tog sektora u većini zemalja europodručja.
U Hrvatskoj je porast kamatnih stopa pridonio zaustavljanju višegodišnjeg pada udjela oročenih depozita u ukupnim depozitima stanovništva te njegovoj stabilizaciji na razini od oko 24 posto, naveli su iz HNB-a.
Prosječna visina depozita po stanovniku Hrvatske 9.714 eura
Kada je riječ o raspodjeli depozita po županijama, prema izračunu Hrvatske gospodarske komore (HGK), na Grad Zagreb otpada 28,4 posto, pri čemu je vrijednost depozita kućanstava u glavnom gradu krajem kolovoza dosezala 10,6 milijardi eura. Koncentracija depozita prisutna je i u primorskim županijama, pri čemu se u njih sedam nalazi 42,1 posto ukupnih depozita.
"Podatak o koncentraciji depozita u primorskim županijama može se povezati s činjenicom da se u ovim županijama velik dio stanovništva bavi sezonskim poslom odnosno privatnim iznajmljivanjem smještaja za turiste", napomenuli su iz HGK.
U odnosu na prethodnu godinu, depoziti su porasli u svim županijama osim u Zagrebačkoj županiji, koja bilježi neznatni pad od 0,1 posto, dok je najveći rast ostvarila Krapinsko-zagorska županija, 15,7 posto. Prema podacima s kraja kolovoza ove godine, prosječna visina depozita po stanovniku na razini cijele Hrvatske iznosila je 9.714 eura.
Pritom je prednjačila Istarska županija, čiji je stanovnik u prosjeku imao štednju od 15.224 eura, slijedi Grad Zagreb s 13.840 eura, Primorsko-goranska županija s 13.360 eura, Dubrovačko-neretvanska s 13.036 eura, Zadarska s 11.842 eura, Splitsko-dalmatinska s 10.892 eura, Šibensko-kninska s 9.426 eura te Ličko-senjska županija s osam tisuća eura štednje po stanovniku.
Na začelju su Virovitičko-podravska županija s 4.547 i Vukovarsko-srijemska županija s 4.393 eura.
