Buffett, čije se bogatstvo procjenjuje na sedamdesetak milijardi dolara, zahvaljujući svojim ranijim uspješnim ulaganjima dobio je nadimak 'prorok iz Omahe', grada u kojem se nalazi sjedište njegove krovne investicijske kompanije Berkshire Hathaway. Njegova odluka, popraćena komentarom da je rasprodaja provedena čak i uz ostvarivanje 'znatnog gubitka', znak je da poznati investitor ne očekuje brz oporavak zračnog prometa, odnosno da drži da će šteta za aviokompanije biti dugoročna.

Njegov pesimizam, čini se, nije vezan samo uz aviopromet. Buffett je izjavio i da, za razliku od krize 2008. godine, kad je nakon financijskog kraha kupio udio u velikoj investicijskoj banci Goldman Sachs i time joj ulio svjež kapital, dosad još uvijek nije odlučio pomoći nijednoj kompaniji koja se nalazi u problemima. Poznati investitor upozorio je i da za konačni ishod pandemije postoji 'izvanredno mnogo' mogućnosti.

Kriza u avioprometu nije, naravno, ograničena samo na američke kompanije. Dostupni podaci pokazuju da se broj letova u odnosu na isto lanjsko razdoblje globalno smanjio za više od dvije trećine, a i tu se radi uglavnom samo o prijevozu tereta, a ne putnika. Kao dodatna ilustracija može se uzeti podatak Air Francea, avioprijevoznika koji trenutno obavlja tek pet posto svojih redovnih letova.

Državna pomoć

Francuska kompanija samo je jedan od brojnih europskih avioprijevoznika čije se poslovanje strmoglavilo i koji ovih dana masovno traže državnu pomoć. Francuske vlasti već su odobrile pomoć u visini od sedam milijardi eura, no doći će uz uvjete. Tamošnji ministar ekonomije i financija Bruno Le Maire kazao je da se kriza pokazuje kao prilika za restrukturiranje poslovanja i da će morati ukinuti mnoge domaće linije. Le Maire smatra da Air France, dio grupacije Air France-KLM, mora više pažnje posvetiti očuvanju okoliša i da za domaća putovanja Francuska ima dostatnu mrežu brzih vlakova.

Francuske vlasti objavile su da će tri milijarde eura pomoći Air Franceu stići zajmovima, a idućih četiri milijarde uz državne garancije. Cijela grupa Air France-KLM dosad je osigurala državnu pomoć u visini od barem devet milijardi eura. Nizozemske vlasti najavile su da će pomoć KLM-u biti u rasponu od dvije do četiri milijarde eura.

Primjera o razmjerima krize u avioprometu ne manjka. Krajem prošlog tjedna portugalske su vlasti odgovorile na zahtjev tamošnjeg nacionalnog avioprijevoznika TAP-a da u slučaju državne pomoći žele i veći udio u odlučivanju o poslovanju. TAP je još u ožujku zatražio državne garancije za nove kredite u vrijednosti od 350 milijuna eura, no portugalski ministar infrastrukture Pedro Nuno Santos izjavio je da je kompanija i prije pandemije loše poslovala i da '350 milijuna eura neće riješiti probleme TAP-a'.

Portugalska država trenutno drži 50 posto dionica u kompaniji, ali nema utjecaj na dnevno upravljanje. Santos je rekao da vlada još uvijek proučava načine na koje se može pomoći avioprijevozniku, ali da će bilo koja vrsta pomoći značiti i da će vlast imati utjecaj na odluke o poslovanju. TAP je lani imao 17 milijuna putnika, a u cijeloj grupi zaposleno je više od 14 tisuća ljudi.

Britanski avioprijevoznik FlyBe stjeran je u stečaj još prije nekoliko tjedana, već početkom pandemije, a njegov veliki konkurent Virgin Atlantic, pod kontrolom milijardera Richarda Bransona, od britanskih vlasti zatražio je pomoć od pola milijarde funti kako bi preživio krizu. Virginov zahtjev naišao je na kritike javnosti jer Branson, koji drži 51 posto dionica u kompaniji, već 14 godina ne plaća porez na dohodak zahvaljujući tome što mu je prebivalište u poreznom raju, na Britanskim Djevičanskim otocima.

Otpuštanja na horizontu

Druga velika britanska aviokompanija, British Airways, već je najavila otkaze kako bi smanjila troškove, a slične vijesti došle su i iz Ryanaira, uz njemačku Lufthansu jednog od dva najveća europska avioprijevoznika. Virgin Australia, još jedna kompanija iz Bransonove palete, prije dva tjedna završila je u stečaju nakon što su joj australske vlasti odbile pomoći.

Krah u avioindustriji ne znači probleme samo za avioprijevoznike. Američki proizvođač aviona Boeing, čije je poslovanje već ranije bilo načeto problemima s modelom aviona 737 Max, prizemljenim nakon dvije nesreće prije godinu i pol, najavio je ovih dana otkaze za desetinu radne snage, odnosno oko 16.000 zaposlenih. Kompanija je najavila i drastično usporavanje proizvodnje modela 777 i 787 Dreamliner. Boeingov europski konkurent Airbus ne nalazi se u tako velikim problemima, no kriza svakako ostavlja traga i na njegovom poslovanju. Za oba proizvođača najbolje bi bilo kad bi avioprijevoznici počeli ponovo preuzimati naručene zrakoplove u ranije planiranom ritmu, no to se neće dogoditi tako brzo.

Tračak optimizma pokazala je u ponedjeljak Europska agencija za aviosigurnost (EASA, European Aviation Safety Agency) počevši izdavati preporuke aerodromima kako postepeno nastaviti s poslovanjem. Znatan dio europskih aerodroma ovih se dana pretvorio u velika parkirališta za avione i potrebno je pažljivo postupanje kako bi ih se jednom vratilo u normalan promet. 'Iako nije definirano kad će se nastaviti letovi, važno je pripremiti aerodrome da se to može sigurno napraviti', stoji u poruci te agencije. EASA navodi da aerodromi moraju sami izraditi planove u skladu s preporukama.

Ne pomažu ni cijene goriva

Zabrane kretanja ili prelaska granica te nemogućnost pridržavanja preporuka o socijalnom distanciranju prilikom putovanja avionom, kao mjere koje je većina zemalja uvela kako bi se zaustavilo širenje koronavirusa SARS-CoV-2, bacili su avioindustriju u jednu od povijesno najvećih kriza. Čak niti rekordno niske cijene goriva ne pomažu puno i u trenutku u kojem je broj zaraženih u svijetu premašio 3,5 milijuna ljudi, a broj smrtnih ishoda popeo se na više od 250 tisuća, aviokompanijama preostaje tek da strpljivo čekaju i nadaju se što bržem suzbijanju virusa.

Još jedno zrnce nade za njih došlo je iz Kine, odakle stižu informacije da se tamošnji domaći aviopromet počeo buditi zahvaljujući putovanjima tijekom praznika kojima je obilježen Dan rada. No neizvjesnost je i dalje velika, posebno jer se i dalje očekuje da će pandemija imati i drugi, jesenski val, za koji neki nagađaju da bi mogao biti gori od aktualnog. Sve najave idu u prilog procjenama da će avioindustrija, nažalost, još neko vrijeme biti prizemljena.