Njemački ministar rada i socijale Hubertus Heil našao se ovih dana na meti kritika nakon što je predložio uvođenje minimalne mirovine, zahvaljujući čemu bi tri do četiri milijuna tamošnjih penzionera imalo i do 450 eura više mirovine nego što ih imaju sada. Osnovna ideja koja stoji iza prijedloga ta je da bi netko tko je radio cijelog života trebao u mirovini imati viša primanja od nekoga tko nije bio cijelo vrijeme zaposlen. Pojedine kategorije njemačkih umirovljenika danas su primorane tražiti socijalnu pomoć te u konačnici imaju približne prihode i oni koji su cijelog života radili i oni koji nisu.

Minimalni zajamčeni iznos buduće penzije trebao bi iznositi 900 eura, a Heil je kao primjer naveo slučaj frizera ili frizerke koji su četrdeset godina radili za minimalni zajamčeni dohodak i danas primaju mirovinu od 514 eura. Heil je kazao da se tim iznosom pokazuje manjak poštovanja prema radu i ljudima, a prema njegovu modelu ti frizeri bi dobivali mjesečnu mirovinu od 961 eura.

Mirovine bi znatnije porasle i za one koji su primali i nešto malo više od minimalno zajamčenog dohotka, a novi iznos mirovine vrijedio bi i za one koji su već u mirovini i za one koji će tek stupiti u nju. Među njemačkim penzionerima koji bi profitirali od aktualnog prijedloga čak tri četvrtine su žene. Uvjet za primanje minimalne penzije bio bi radni staž od najmanje 35 godina, u što bi se uračunavao i roditeljski dopust.

Iako su se glavni koalicijski partneri u njemačkoj vladi, Kršćansko-demokratska unija (CDU) i njena sestrinska Kršćansko-socijalna unija (CSU) te Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), inicijalno složili oko ideje minimalne mirovine, nakon što je Heil iznio ideju stigle su i kritike. Glavni kamen spoticanja između Heilova SPD-a i CDU-a je to što Heil smatra da bi pravo na minimalnu mirovinu trebali imati svi, dok CDU smatra da bi svaki pojedini penzioner trebao dokazati da mu je potrebna minimalna mirovina.

Prema sadašnjim izračunima, za zajamčene penzije po Heilovu prijedlogu trebalo bi se u njemačkom proračunu godišnje izdvojiti dodatnih četiri do 6,5 milijardi eura, a novac bi se namaknuo iz poreznih prihoda. S druge strane, kad bi se prihvatilo mišljenje da bi pravo na minimalnu penziju imali samo oni koji dokažu da im je ona nužna, procjene su da bi pravo ostvarilo tek 130 tisuća umirovljenika, a godišnji dodatni trošak bio bi u razini od dvjestotinjak milijuna eura.

Annegret Kramp-Karrenbauer, nasljednica kancelarke Angele Merkel na čelu CDU-a, već je najavila da će se o prijedlogu raspravljati na idućem sastanku koalicije za tjedan dana. Iz njene stranke su već stigle primjedbe da Heilov prijedlog ide puno dalje od onoga što su ranije dogovorili koalicijski partneri. Konačni prijedlog trebao bi se naći u zakonskoj proceduri prije ljeta.

I dok se njemački ministar rada bori za penzionere s najnižim primanjima, one koji primaju mjesečnu mirovinu od petstotinjak eura, na drugom kraju ljestvice situacija je puno povoljnija. Njemački mediji nedavno su izračunali da će Dieter Zetsche, glavni izvršni direktor Daimlera, za nekoliko mjeseci, kad ode u mirovinu, primati 4250 eura. Dnevno. Daimler je gigant njemačke autoindustrije, najpoznatiji po proizvodnji luksuznih automobila marke Mercedes, i osnovna mirovina koju je Zetsche dogovorio s kompanijom prije dvije godine iznosit će mu 1,05 milijuna eura godišnje.

No Zetsche, koji bi svojih 13 godina na čelu Daimlera trebao kraju privesti u svibnju ove godine, imat će pravo na dodatni prihod iz posebnog mirovinskog fonda koji Daimler ima samo za najviše menadžere. S te osnove moglo bi mu stići još pola milijuna eura godišnje.

Mirovinu će Zetsche početi dobivati s početkom iduće godine, a u slučaju da mu ona neće biti dovoljna, imat će šansu i za dodatnu zaradu odluči li postati predsjednikom nadzornog odbora u Daimleru, na što će imati pravo od 2021. godine. Naknada za eventualni rad u nadzornom odboru tek bi se trebala odrediti.

Zetsche bi tako od iduće godine trebao postati umirovljenik s najvišom penzijom među onima koje su zarađene u najvećim njemačkim kompanijama. Prema pisanju tjednika Der Spiegel, dosad je titulu primatelja najviše mirovine u Njemačkoj držao bivši šef koncerna Volkswagen (VW) Martin Winterkorn, a koji je dao otkaz 2015. godine nakon što je otkriveno da je VW varao na testovima ispušnih plinova vozila. Njegova mirovina iznosi 3100 eura. Dnevno, naravno. Uzimajući u obzir to da VW i Daimler godišnje proizvode milijune vozila i ostvaruju desetke milijardi eura prihoda, ogroman raskorak je možda i razumljiv, no svakako se ne čini pravednim.

Svojom idejom o rastu minimalnih mirovina njemačke vlasti pokušavaju zatrpati barem dio jaza između najbogatijih i najsiromašnijih građana. Neslaganje u vrhu vlasti oko toga tko bi trebao primati minimalno zajamčenih 900 eura mjesečno daje naslutiti da smanjenje tog jaza neće biti baš tako lako.