Europska komisija prvi put objavila je Izvještaj o stanju digitalnog desetljeća Europe 2030. Riječ je o dokumentu u koji je implementiran dosadašnji DESI indeks te u kojem su definirani ciljevi i ostvarenja kad je riječ o digitalizaciji Europske unije
U posebnom izvještaju za Hrvatsku, Europska komisija navodi da naša zemlja ima neiskorišten digitalni potencijal kojim može pridonijeti zajedničkim naporima u ostvarivanju ciljeva Digitalnog desetljeća EU-a.
Digitalna transformacija hrvatskog gospodarstva i društva značajno napreduje, s očekivanim najvećim doprinosom ostvarivanju ciljeva Digitalnog desetljeća EU-a u područjima pokrivenosti optičkim vlaknima i digitalizacije poslovanja.
'Iako su zabilježeni određeni pomaci, potrebno je uložiti dodatne napore u razvoj digitalnih vještina. Napredak u pružanju online javnih usluga i usvajanju gigabitnih usluga je ograničen. Hrvatska je pokrenula nove digitalne inicijative, poput Digitalne strategije Hrvatske do 2032. godine, Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a usklađene su s Programom politike Digitalnog desetljeća', piše u izvještaju Europske komisije.
I dok Hrvatska napreduje u digitalnim vještinama, s otprilike 63 posto ljudi koji posjeduju barem osnovne digitalne vještine i performansom iznad europskog prosjeka od 54 posto, potrebni su dodatni napori, posebno u povećanju broja stručnjaka za informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT).
Napredak u optici
Udio ICT stručnjaka u ukupnoj radnoj snazi ispod je europskog prosjeka (3,7 posto naspram 4,6 posto). Udio žena među ICT stručnjacima iznosi samo 14,5 posto, što je među najnižima u EU, a znatno ispod europskog prosjeka od 18,9 posto.
Nadalje, u izvještaju se navodi da je 2018. godine Hrvatska napredovala u razvoju fiksnih digitalnih infrastruktura, posebno značajnom izgradnjom optičke mreže, a ona je porasla s 39 na 54 posto. Što je još važnije, po daleko relevantnijem pokazatelju, VHCN pokrivenost porasla je s 52 na 61 posto u izvještajnom razdoblju.
Uz znatno poboljšanje pokrivenosti 5G mrežom, s 34 na 82 posto, Hrvatska je ostvarila napredak u dodjeli licenci na nacionalnoj i regionalnoj razini za tri 5G pionirska frekvencijska pojasa, a pokrivenost 5G mrežom na frekvencijskom pojasu 3,4 - 3,8 GHz iznosi 37 posto (europski prosjek - 41 posto). Što se tiče ostalih digitalnih infrastruktura, Hrvatska intenzivno surađuje s drugim članicama EU-a u okviru europskog zajedničkog poduhvata za visokoperformansno računanje i kvantnu komunikacijsku infrastrukturu.
'Hrvatska bi trebala ubrzati napore u razvoju infrastrukture povezanosti, posebno dodatnim mjerama za podršku potražnji i usvajanju gigabitnih usluga te dodatnim naporima u širenju gigabitne povezanosti, posebice putem optičkih vlakana do domaćinstava u ruralnim područjima', dodaje se.
Iznadprosječni u digitalizaciji poslovanja
U 2022. godini Hrvatska je ostvarila rezultate nešto iznad europskog prosjeka u digitalizaciji poslovanja, uključujući usvajanje naprednih tehnologija, no postoji još neiskorištenog potencijala za poboljšanje digitalne intenzivnosti malih i srednjih poduzeća. Hrvatska s dva domaća jednoroga - startupa koji vrijede više od milijardu dolara (Rimac i Infobip, op.a.) - potiče inicijative za istraživanje i inovacije u digitalizaciji kako bi doprinijela cilju EU-a da se povećaju razmjeri rastućih poduzeća i udvostruči broj jednoroga u EU.
vezane vijesti
Hrvatska i dalje zaostaje u digitalnim javnim uslugama, posebno u pogledu usluga za poslovni sektor (67 naspram europskog prosjeka od 84 posto) i u pogledu ukupne modernizacije javnih usluga inovativnim digitalnim rješenjima. Unatoč tome, dobro stoji u pristupu elektroničkim zdravstvenim zapisima, s ocjenom od 86 u usporedbi s europskim prosjekom od 72.
'Hrvatski plan oporavka i otpornosti posvećuje 1,3 milijarde eura digitalnoj transformaciji, od čega se očekuje da će 841 milijun eura doprinijeti ciljevima Digitalnog desetljeća. U prvom zahtjevu za plaćanje Hrvatska je ostvarila 34 cilja, uključujući digitalnu transformaciju poljoprivrede i procesa obnove energije. U drugom zahtjevu za plaćanje Hrvatska je ostvarila 25 ciljeva vezanih uz novu digitalnu platformu za online plaćanje te usvajanje zakonodavnih akata za ubrzanje širokopojasnih mreža, uključujući pojednostavljenje postupka izdavanja dozvola i interoperabilnost informacijskih sustava za pružanje online javnih usluga. Ciljevi i postignuća očekivani za 2023. godinu uključuju digitalizaciju javnih usluga (jedinstvena točka za e-javne pomoćne usluge i projekt implementacije digitalne identifikacijske kartice)', zaključuje se u izvještaju Europske komisije.
implementacija
Što se dogodilo DESI-ju?
U proteklom desetljeću Europska komisija pratila je godišnje performanse država članica u području digitalnog razvoja putem DESI-ja, indeksa digitalnog gospodarstva i društva. Godišnji izvještaji o DESI-ju uključivali su profil država i usporedbe koje su omogućile državama članicama da identificiraju područja snage i slabosti.
Odluka koja uspostavlja Program politike za Digitalno desetljeće 2030. dodijelila je DESI-ju novu ulogu te je on sada integriran u izvješće o stanju Digitalnog desetljeća i dopunjuje praćenje napretka prema digitalnim ciljevima. To odražava promjenu fokusa s ocjenjivanja relativnih performansi država u kolektivnom naporu za smanjenje jaza prema ciljevima i zadacima za Digitalno desetljeće 2030.
DESI za 2023. godinu sastoji se od niza relevantnih pokazatelja, bolje usklađenih s dogovorenim ciljevima EU-a do 2030. godine u područjima digitalne infrastrukture, digitalnih vještina, digitalizacije poslovanja i javnih usluga. Komisija predstavlja nalaze u godišnjem izvješću o stanju Digitalnog desetljeća, a prvo izvješće objavljeno je u srijedu.
