MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,3 posto, pa je od početka mjeseca izgubio više od 3,5 posto.

Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks porastao 0,7 posto, dok su cijene dionica u Šangaju i Hong Kongu pale između 0,4 i 1,8 posto. U Australiji i Južnoj Koreji indeksi, pak, stagniraju.

Azijski su ulagači oprezni jer se Wall Street ne uspijeva smiriti. S&P 500 i Nasdaq indeks pali su sedam tjedana zaredom, što nije zabilježeno od dot.com krize 2001. godine, dok pad Dow Jonesa osam tjedana zaredom nije zabilježen još od Velike depresije 1932. godine.

Tržište je 'na iglama' jer se očekuje daljnje agresivno povećanje kamatnih stopa američke središnje banke zbog čega bi gospodarstvo moglo uroniti u recesiju.

Kako se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u 40 godina, iznad 8 posto, Fed je od ožujka povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, a očekuje se da će ih dodatno podignuti za po 0,50 postotnih bodova na barem iduće dvije sjednice.

Ulagači se plaše da bi zbog toga, ali i zbog rata u Ukrajini i poremećaja u nabavnim lancima, najveće svjetsko gospodarstvo moglo uroniti u recesiju.

Prošloga su tjedna analitičari Goldman Sachsa poručili da postoji 35 posto izgleda za recesiju u iduće dvije godine, dok je Wells Fargo Investment Institute objavio da krajem ove i početkom iduće godine očekuje blagu recesiju u američkom gospodarstvu.

Ulagače zabrinjava i usporavanje rasta kineskog gospodarstva jer vlasti provode stroge restriktivne mjere kako bi suzbile širenje koronavirusa, a to loše utječe na gospodarsku aktivnost.

Dolar oslabio

A na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta dodatno oslabila, nakon što je prošloga tjedna pala prvi put u sedam tjedana.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 102,70 bodova, dok je u petak navečer iznosio 102,96 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo sa 127,85 na 127,35 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0590 dolara, dok je u petak navečer iznosila 1,0570 dolara.

Rast cijena nafte

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna blago porasle jer im podršku pruža mogući embargo Europske unije na uvoz ruske nafte, dok rast cijena ograničava usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošloga tjedna 0,9 posto, na 112,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2,5 posto, na 113,23 dolara.

Cijene su nafte prošloga tjedna oscilirale ponajviše pod utjecajem procjena o usporavanju rasta najvećih svjetskih gospodarstva i daljnjeg kretanja inflacije.

Tako su, primjerice, u četvrtak cijene pale zbog zabrinutosti da bi visoke cijene goriva mogle naštetiti gospodarskom rastu, dok su najave ublažavanja mjera 'zaključavanja' u Šangaju i nekim drugim kineskim gradovima ograničile gubitke.

Trgovci se plaše da bi američko gospodarstvo moglo uroniti u recesiju jer zbog visoke inflacije američka središnja banka kani nastaviti s povećanjem kamatnih stopa.

Analitičari Goldman Sachsa poručili su prošloga tjedna da postoji 35 posto izgleda za recesiju u iduće dvije godine, dok je Wells Fargo Investment Institute objavio da krajem ove i početkom iduće godine očekuje blagu recesiju u američkom gospodarstvu.

"Ako se podaci o rastu u SAD-u nastave pogoršavati, cijene nafte mogle bi biti ulovljene u negativnu petlju", rekao je Stephen Innes iz tvrtke SPI Asset Management.

No, mogućnost zabrane Europske unije na uvoz ruske nafte poduprla je cijene.

Europska komisija predstavila je plan vrijedan 210 milijardi eura kako bi prekinula oslanjanje Europe na ruska fosilna goriva do 2027. i ubrzala prijelaz na zelenu energiju.

Komisija se nada da će se postići dogovor o zabrani uvoza ruske nafte, koja uključuje iznimke za zemlje koje najviše ovise o ruskoj nafti, kao što je Mađarska.

Podršku cijenama pružaju i nove poticajne mjere kineske središnje banke kako bi se spriječilo daljnje usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva, a pozorno se prate i planovi za ublažavanje mjera protiv koronavirusa u najnaseljenijem gradu Šangaju. A to bi moglo dovesti do oporavka potražnje u najvećem svjetskom uvozniku sirove nafte.

„Trenutno su veće mogućnosti za rast nego za pad cijena nafte, s obzirom na ponovno 'otvaranje' gradova u Kini i daljnje pomake u EU prema zabrani ruske nafte”, kaže Craig Erlam, analitičar u tvrtki OANDA.

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte skočile oko 45 posto.