Hrvatski aerodromi bilježe najviše putnika u povijesti, što potvrđuje i činjenica da je samo u srpnju prošlo gotovo milijun i pol putnika zračnim lukama Dubrovnik, Split, Zadar, Pula, Zagreb, Osijek, Rijeka, Brač te zračnim pristaništem Mali Lošinj, što je za prvih sedam mjeseci ove godine ukupno oko 4,4 milijuna putnika ili 12,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuje analiza Hrvatske gospodarske komore (HGK)
'Najutjecajniji čimbenik porasta potražnje za proizvodom zračnog prometa jest BDP. Osim činjenice da je u većini EU država, odakle dolaze naši putnici, došlo do porasta BDP-a, a samim time i do kupovne moći stanovništva, možemo reći da su i brojni drugi čimbenici utjecali na povećanje zračnog prometa na hrvatskom nebu. Jedan je od njih i povećana turistička potražnja za hrvatskim ljetovalištima, kao posljedica smanjenih odlazaka na neka tradicionalna europska i sjevernoafrička odredišta poput Turske, Tunisa i Grčke radi nesigurnosti', rekao je predsjednik Udruženja zračnog prometa pri HGK Tonči Peović.
Dodao je da su i avioprijevoznici dijelom smanjili prosječne cijene karata u zračnom prometu, što je, pak, posljedica smanjenja cijena naftnih derivata na svjetskom tržištu. Dodatni čimbenik, koji je također utjecao na povećanje zračnog prometa u RH, je i skraćen boravak turista na pojedinim odredištima, otprilike dva do tri dana, upravo zahvaljujući internetskim rezervacijskim sustavima (Booking.com ili RB&B.com).
'Navedeni sustavi, uz korištenje niskotarifnog prijevoza, koji je inače značajno prisutan na hrvatskim međunarodnim aerodromima u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Zadru, Puli, Rijeci i Osijeku, omogućili su češću izmjenu turista u jednakim kapacitetima, što povećava promet putnika uz postojeće kapacitete', rekao je Peović.
'Potrebno je napomenuti da, baš kao i Hrvatska, većina EU zemalja pokušava odgovoriti na izazove izgradnje potrebnih kapaciteta za ovakav trend rasta zračnog prometa. Stoga će tijekom sljedećih godina glavni izazov hrvatskih zračnih luka biti – kako odgovoriti na dodatnu potražnju za vršnim kapacitetima, uzimajući u obzir razvoj turizma. Zračne luke Zagreb i Dubrovnik pri kraju su izgradnje i rekonstrukcije, a uskoro se očekuju i radovi u Zračnoj luci Split', istaknula je direktorica Sektora za promet i veze HGK Ljubica Herceg, dodajući da, uz povećanje kapaciteta i modernizaciju najvećih hrvatskih zračnih luka, sve međunarodne luke veliku pozornost posvećuju i unapređivanju poslovnih procesa prihvata, otpreme putnika i prtljage.
