Objasnio je da je ekonomija je u prošloj godini ostvarila rast, a ekonomisti gledaju te promjene BDP-a kao agregatno stanje, kako će se odraziti na pojedine slojeve društva, to će vrijeme pokazati. - Netko će izgubiti, netko će dobiti jer kada je inflacija u pitanju dolazi do preraspodjele ekonomskih resursa i to je jedan poseban porez koji nije deklariran, ali je porez. No inflacija je još uvijek relativno niska i ne možemo reći da prijeti hiper inflacija iako opasnost uvijek postoji - upozorio je Novotny za HRT.

- Niže prognoze rasta i ono što je još važnije - neizvjesnost koja ovo vrijeme nosi znače manju potražnju za kreditima, a krediti su još uvijek najvažniji izvor zarade za banke - naglasio je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka. Još uvijek se bilježi, kaže, nekakav rast, ali daleko je to od onoga što bi bankari htjeli vidjeti. Posebno u kategoriji investicijskih kredita, ta je potražnja od gospodarstva prema bankama izostala, naglašava Adrović i napominje da će nažalost izostati, što je problem jer rast gospodarstva je jako bitan u tom smislu.

Napomenuo je i da će banke, nažalost pogoršati i uvjete kreditiranja jer prijeti rast loših, odnosno nenaplativih kredita, pa se banke trebaju na neki način osigurati. Što se tiče kamatnih stopa, Adrović očekuje rast, ali ne nagli.

Ekonomski analitičar Hrvoje Stojić je objasnio da najveći problem inflacije je da je ona zapravo porez na niže dohodovne skupine, one koje u košarici imaju veća izdvajanja za neku elementarnu potrošnju kao što su prehrambeni proizvodi, energenti. Smatra da će inflacija najesen dostići svoj maksimum prije svega u Eurozoni, kod nas će taj val kasniti, bit će pomaknuti prema drugoj polovici godine.

- Tada će doći i do značajno usporavanje ekonomije, a kada dolazi do "hlađenja" ekonomskih aktivnosti, inflacija bi trebala sama po sebi pasti, ona ne može zauvijek ostati visoka, ako je nemate čime hraniti - smatra Stojić. Treba se gledati, kaže, rast plaća i rast produktivnosti, otprilike njihova razlika je inflacija. Ako imate rast plaća, koji je u Europskoj uniji trenutno između jedan i dva posto, a produktivnost je jedan posto, znači inflacija ne može u dugom roku biti visoka.

Novotny je naglasio da monetarna vlast bi mogla smanjiti količinu novca u opticaju i inflacija će nestati, to je jednostavno, kaže, ali to se neće dogoditi. - Na taj bi način došlo do nagle recesije koji nitko ne želi i vjerojatno povećavanje kamatnih stopa, odnosno čitav niz paketa što ide uz to. Tako da se vjerojatno ni Europska središnja banka neće usuditi smanjiti količinu novca u opticaju, upravo suprotno, mislim da će održavati neku razinu kvantitete novca koja bi održavala te niske kamatne stope kako bi zemlje koje su dužne ne bi bile opterećene i ne bi ušle u recesiju - objasnio je.

Hrvoje Stojić također smatra da nije dobro kada država intervenira u tržišne mehanizme, ali efikasna intervencija bi bila smanjenje poreza na potrošnju. Onda se zapravo pomaže nižim dohodovnim skupinama jer su one više opterećene visokim porezima na potrošnju. Novotny pak smatra da je u ovom trenutku inflacija sama po sebi korisna za tu društvenu skupinu jer će omogućiti vladi da poveća mirovine jer će imati dovoljno kapaciteta.

Ključno je, dodaje Adrović, preraspodijeliti taj dio koji se snažnije stvara kroz ovu stopu inflacije, dakle veći je fiskalni prihod i kroz veću potrošnju pa taj dio treba usmjeriti prema ljudima koji su ugroženi.