'Mladi krumpir sigurno neće “bacati” klice. To može samo tehnološki zreo krumpir', objašnjava za Večernji list predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira Damir Mesarić.

Objašnjava kako je mladi krumpir osjetljiv i ne može izdržati manipulaciju dulje od tjedan dana od branja. Kora mu se lako skida i guli i rukom. Bere se ručno i obično tek po narudžbi kako bi bio što svježiji jer ne traje dugo, a ovaj koji ovih dana nalazimo po trgovinama običan je, zreo krumpir. Jedino što mu sezona u Egiptu počinje puno ranije nego kod nas – i trebali su mu tjedni od branja, pakiranja i prijevoza brodskim kontejnerom do hrvatskih polica.

'Mladi krumpir takav put ne bi mogao izdržati. Ono što potrošači misle da je zemlja, zapravo je treset koji krumpiru koji prelazi dug put pomaže da zadrži vlagu, inače bi se smežurao, no u slučaju da se u njemu aktiviraju dormanti, on će i proklijati', kaže Mesarić ističući kako nema razlike između sadašnjeg 'mladog' krumpira u trgovinama i 'običnog' domaćeg koji na police stiže ujesen.

Međimurski mladi, dodaje, na policama će se naći tek u lipnju, hladno vrijeme u travnju prolongirat će malo njegovu berbu. Istarski pak prvi dolazi na tržište u svibnju, a odmah iza njega dalmatinski.

Na upit kako poljoprivredna inspekcija ovih dana gleda na “mladi” krumpir iz uvoza, iz Državnog inspektorata odgovaraju za Večernji list kako je trenutačno u tijeku ciljana akcija provedbe inspekcijskih nadzora kontrole usklađenosti voća i povrća s propisanim tržišnim standardima te do sada nisu uočene nepravilnosti po pitanju klijanja proizvoda koji je označen nazivom “mladi” krumpir. Napominju kako se krumpir, sukladno uredbama EU, može stavljati na tržište ako udovoljava općim tržišnim standardima, ali nema nijednog propisa – i pod kojim točno imenom.

Prof. Milan Pospišil sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta kaže za Večernji list kako se krumpiri koji dolaze s trećih tržišta poput Egipta, Izraela, BiH..., tretiraju i nekim pesticidima koje je EU svojim proizvođačima zabranila, a dopušten je uvoz zrelih plodova pa se čekaju pravila koja bi to regulirala. Smatra kako Hrvatska ima veliku prednost koju neke države EU nemaju – može proizvoditi vrlo rani krumpir u Istri i Dalmaciji zbog klime, a i drugdje uz pomoć specijalnih folija.