Uvjerenje MUP-a o prebivalištu, rodni list, domovnica, uvjerenje o MBG-u iz MUP-a, potvrda Porezne uprave o visini dohotka – to su samo neki osnovni dokumenti koje moramo svaki put prikupiti da bismo dobili nešto od države, županije ili grada

Šetanje po uredima, čekanje u redovima da bismo taj bunt dokumenata odnijeli u neki drugi ured u kojem, nerijetko, jedan birokrat radi samo to da pregleda sve vaše mukom skupljene papire da bi vas poslao kolegi u susjednu kancelariju da na to udari pečat i dade vam urudžbeni broj. Ako nešto fali ili ste zaboravili, bože moj, dođite drugi put, jer red je red.

Isto to vrijeme gledate na televiziji ili čitate u novinama da je iz državnog proračuna za informatizaciju tijela državne uprave u zadnje četiri godine izdvojeno ni više ni manje nego 4,5 milijardi kuna.

Pa u što su potrošeni ti novci!? Kad će obični građani imati koristi od toga pa da više ne budu skupljači papira i gubitelji vremena po bespućima birokratskog labirinta? Hoće li ikad doći dan da sve možemo riješiti preko interneta, klikom miša?

Odgovore na ta pitanja potražili smo u Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku. To tijelo osnovano je 2003, a jedan od njegovih proklamiranih ciljeva je informatizirana birokracija koja služi građanima, a ne, kao što je sad slučaj, građani njoj.

Ured sa 15 zaposlenih djelatnika zadnje tri godine vodi Igor Lučić. U našem razgovoru s njim sudjelovao je i njegov zamjenik Tomislav Vračić

Lučić: Ta sredstva nisu bačena. Sada imamo, bez obzira što tko pričao, visokoinformatizirane sektore državne uprave - ministarstva, središnja tijela i sve ono što im pripada: poreznu upravu, mirovinski sustav, zdravstveni sustav i ostalo.

Ono što nam je nedostajalo je umreženost svih tih sustava i razmjena podataka među njima. Uzmimo za primjer podatak o vašem rođenju. Tko zna tko ga sad sve ima, i to samo zbog toga jer nismo umreženi, a jedini tko je zadužen za taj podatak je Ministarstvo uprave, odnosno matične knjige. One su sad digitalizirane i jedino one imaju originalan podatak te nema razloga da se ta informacija u digitalnom obliku ne dijeli svim ostalim tijelima po točno određenoj proceduri.

● Kad se kreće s tim umrežavanjem i znači li to da se više nećemo morati šetati od ureda do ureda s hrpom papira?

Lučić: Lani smo napravili prvi veliki korak. Usvojili smo Hrvatski okvir za interoperabilnost, što je osnova da možete krenuti s umrežavanjem i razmjenom podataka. Radi se o velikom poslu.

Svi misle da je to riješeno u svijetu, da je svijet efikasan, a to nije istina. Ako gledamo samo Europu, vrlo je malo država koje imaju umreženu upravu. To su samo Austrija, Estonija, Danska i Velika Britanija. Građani moraju razumjeti da ćemo ovime ući u sam europski vrh.

U tom sustavu ne treba vam ni domovnica ni rodni list, to država ionako već ima, i nema potrebe da ga fizički podižete ili printate.

Kad se umrežimo, ne treba odmah očekivati čuda, trebaju se pronaći aplikativna rješenja za pojedine upravne postupke, aplikacije koje će rješavati predmete do neke razine gotovosti. Za neke stvari bit ćemo spremni ići do najveće razine, što znači da građani neće morati napraviti apsolutno ništa.

● Recite nam neki primjer. Hoće li biti moguće upisati dijete u vrtić, a da ne moramo podići potvrde o prebivalištu za sebe, supružnika i dijete?

Lučić: Evo, uzmimo za primjer socijalnu pomoć bilo kojeg tipa. Umreženi sustav može vidjeti što radite, gdje vam radi supružnik, što posjedujete. Ukratko, odmah je jasno imate li ili nemate pravo na socijalnu pomoć. I kad dođe doba u godini kad se dodjeljuje socijalna pomoć, u vašem korisničkom sandučiću na portalu Moja uprava, što će biti glavni komunikacijski kanal prema građanima, čekat će vas rješenje. Znači, vi ga nećete morati zatražiti, ono će vas čekati, a na vama je da ga prihvatite ili ne prihvatite.

Neke se stvari, s druge strane, nikad neće moći u potpunosti automatizirati. Naprimjer, vađenje lokacijske i građevinske dozvole. Prvo, uprava ne može znati treba li vam ona ili ne, znači trebate je zatražiti. Drugo, za lokacijsku ćete morati fizički donijeti idejni projekt, a za građevinsku glavni projekt.

Vračić: Kad je riječ o potvrdi za prebivalište, pitanje je za koju vam svrhu treba, kako je definiran upravni proces. Ako govorimo o vrtićima, bit će važno kako će grad sastaviti pravilnik o upisu u vrtić. Svaka usluga će ovisiti o tome kako će ona biti definirana, a mi im samo nudimo da pojednostave svoju uslugu pomoću ovog umreženog sustava.

Upis u vrtić je situacija koja se događa jednom godišnje, tako da bi bilo vrlo skupo tražiti rješenja samo za elektronički upis u vrtić. Ali ako vrtić kao javna ustanova ima elektronički uvid u vaše prebivalište ili vaše prihode, onda smo tu uslugu gotovo riješili.

Lučić: Kad građani kažu država, za njih je to sve javna uprava. Međutim, imate centralnu državu, lokalnu upravu i lokalnu samoupravu. Centralna država u ovom slučaju nema nadležnosti nad gradovima. Mi ćemo gurati ovaj sustav u ministarstvima i tijelima državne uprave te pokušati motivirati tijela lokalne uprave da isto tako rade, a ne da zakompliciraju stvari.

● Kad će zaživjeti taj umreženi sustav? Hoće li se korisnički sandučići moći i prije toga aktivirati na portalu Moja uprava, jer, sami ste rekli, mnogi od sustava, mirovinski ili porezni, već su sada pojedinačno visokoinformatizirani?

Lučić: Umrežavanje nije toliko tehničko-tehnološko pitanje koliko organizacijsko i regulatorno. Prije svega, morate uskladiti sve to sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka. Ne možete dopustiti da državni službenik kopa po bilo čemu, već to mora biti strogo kontrolirano, i dostupnost svakog osobnog podataka ovisit će od predmeta do predmeta.

Toplo se nadam da će se za mjesec, maksimalno dva sve to naći na sjednici Vlade, gdje će se odlučiti kako provesti arhitekturu umrežene uprave, u kojem roku i za koji novac.

U ovoj godini formirat ćemo centralnu sabirnicu gdje će se razmjenjivati podaci. A da bismo osigurali siguran pristup sustavu državnim službenicima, građanima i poduzetnicima, moramo napraviti i nacionalni sustav za autentikaciju i autorizaciju. Isto tako, do kraja godine formirat ćemo i korisničke pretince za svakog građanina.

Uglavnom, čeka nas ogroman posao. Vjerujem, što je vrlo ambiciozan plan, da je moguće sva centralna tijela države umrežiti do konca 2012. godine. Građanima će prvi rezultati biti vidljivi već do kraja ove godine. Onda će to samo rasti, da bi 2014. sve buknulo.

Vračić: Svi koji imaju OIB imat će i korisnički sandučić. Građani će se registrirati za njega preko ureda Hitro.hr. Morat će fizički doći u ured da bi dali suglasnost da se njihovi podaci mogu koristiti za aktivaciju korisničkog pretinca i dolazak poruka. Tamo će dobiti digitalni certifikat pomoć kojeg će moći pristupati svom korisničkom sandučiću na portalu Moja uprava.

● Što će nam od upravnih usluga prvo biti ponuđeno preko korisničkih sandučića i hoće li se plaćati digitalni certifikat?

Vračić: Imamo spremno desetak kandidata, kao što su porezno, zdravstveno i mirovinsko. Porezna uprava može vam već sad slati porezna rješenja za stan, automobil ili obračun poreza na dohodak. Zdravstveno će vam dati informacije o statusu vaših uplata koje poslodavac radi za vas u HZZO-u. Ako bude spreman sustav primarne zdravstvene zaštite, moći ćete dobiti obavijest da je završen specijalistički nalaz ili ćete moći ugraditi podsjetnik za specijalistički pregled.

Lucić: Digitalni certifikat se u inozemstvu plaća. Ali ja sam sklon tome da to građanima ne bude trošak, već da ga kroz projekt umrežavanja proguta država.

● Koliko se dosad potrošilo novca na umrežavanje državne uprave i koliko će nam još trebati sredstava da se ovo što ste najavili stvarno ostvari?

Lucić: Na sam proces umrežavanja dosad smo potrošili pet do sedam milijuna kuna iz vlastitog budžeta. U procjene koliko će nam još trebati zasad se ne bih upuštao.

Ljudi moraju biti svjesni da će ovo riješiti čitav niz stvari. Dogodit će se stravične promjene u Hrvatskoj. Naprimjer, za nekoliko godina će se raščistiti podaci o boravištu i prebivalištu. Više neće biti moguće da ste prijavljeni na jednoj adresi, a živite na drugoj. Kad-tad će vam biti potrebna točna adresa i čim je prvi put prijavite u umreženom sustavu, sva će je državna i lokalna tijela mijenjati.

Ovo je stvarna reforma državne uprave. I da je reorganizirate, a ne umrežite, ona će nastaviti raditi po starome. Dobar dio ljudi u upravi i sad dobro radi svoj posao, ali nemaju mogućnost ubrzati stvari i učiniti nas komfornijima.