'Anketu smo pokrenuli jer smatramo da je u trenutku formiranja lokalnih vlasti važnije nego ikad donositeljima odluka prenijeti stavove i očekivanja poslovne zajednice te ih usmjeriti u njihovom djelovanju prema donošenju politika koje će omogućiti rast i razvoj privatnog sektora, bolje poslovno i investicijsko okruženje te osigurati dugoročnu otpornost i oporavak od jedne od najgorih kriza s kojima se naše gospodarstvo suočilo u posljednjih 25 godina', navodi se u priopćenju HUP-a.

Istraživanju se odazvalo gotovo 200 tvrtki koje zapošljavaju više od 14.000 djelatnika. Jedna četvrtina ispitanika posluje na prostoru čitave Hrvatske i grada Zagreba, dok je ostatak ispitanika jednakomjerno raspoređen po ostalim hrvatskim regijama. Većina anketiranih dolazi iz udruge malih i srednjih poduzetnika, zatim velikih/izravnih članova, informacijsko-komunikacijske branše i udruge trgovine.

Kao top tri prioriteta koja općinska / gradska vlast mora odmah učiniti za poticanje oporavka poduzetništva članovi HUP-a su istaknuli:

1.  racionalizaciju troškova i broja zaposlenih u javnoj upravi (47% ispitanika)
2. ukidanje administrativnih opterećenja i komunalnih nameta (44% ispitanika)
3. ukidanje ili smanjenje prireza i drugih davanja (41% ispitanika)
   

Analiziraju se ovi prioriteti regionalno, oni se ipak ponešto razlikuju. U Zagrebu je ukidanje ili smanjenje prireza na prvom mjestu, dok je npr. na području Dalmacije prioritet donošenje novih prostornih i urbanističkih planova te ulaganje u izgradnju nove poduzetničke zone.

Poduzetnici s područja Slavonije na visoko mjesto prioriteta stavljaju ishodovanje građevinskih te drugih dozvola i uvjerenja uz ukidanje administrativnih opterećenja i nameta. Poduzetnicima iz Istre i Primorja ukidanje administrativnih opterećenja i nameta je prioritetno.

Što se tiče županijskih nadležnosti, dodjela bespovratnih potpora poduzetnicima kroz sustave poticajnih mjera i donošenje novih županijskih razvojnih planova s ciljem povlačenja EU sredstava dvije su inicijative koje su poduzetnici istaknuli kao najznačajnije za pokretanje snažnijeg investicijskog ciklusa i otvaranje dodatnih radnih mjesta.

Razlog ukupnog nezadovoljstva poduzetnika vjerojatno leži i u lošem korištenju EU fondova, naime više od 60% ukupno anketiranih poduzetnika smatra da su se do sada EU fondovi dominantno koristili za razvoj javne infrastrukture lokalne i regionalne samouprave, a više od 40% njih vjeruje da lokalna samouprava nije bila spremna za korištenje EU fondova pa nismo kao društvo od njih imali puno koristi u razvoju poduzetništva.

Poseban dio istraživanja bio je posvećen mogućem poboljšanju kvalitete života građana. Kako vide prioritete ulaganja u povećanje kvalitete života zaposlenika te članova njihovih obitelji? Ispitanici smatraju da je najviše javnih sredstava potrebno uložiti u:

1. izgradnju ili modernizaciju komunalne infrastrukture (48% ispitanika)
2. izgradnju ili modernizaciju vrtića i osnovnih škola, uz dnevni boravak u nižim razredima (43% ispitanika)
3. jačanje lokalne prometne i transportne infrastrukture (35% ispitanika)

Što se tiče ulaganja županijskih sredstava u poboljšanje kvalitete života poduzetnici prvenstveno ističu:

1. modernizaciju srednjih strukovnih škola i regionalnih centara kompetentnosti (48% ispitanika)
2. jačanje lokalne prometne i transportne infrastrukture (47% ispitanika)
3. ulaganje u komunalnu infrastrukturu (47% ispitanika)

Poslodavci s područja Slavonije na visoko mjesto prioriteta za poboljšanje kvalitete života stavljaju i povećanje javnih površina, izgradnju parkova, šetnica, biciklističkih staza, u regiji Dalmacija najvažnija im je modernizacija ili izgradnja komunalne infrastrukture, Istra i Primorje uz komunalnu infrastrukturu ističu izgradnju i modernizaciju vrtića i osnovnih škola te jačanje lokalne prometne infrastrukture što je prioritet i za poslodavce iz sjevernih županija Hrvatske.