Glavna novost koju je apostrofirao premijer oslobađanje je malih poduzetnika od obveze plaćanja članarine. ‘Oni subjekti koji su članovi HGK, a plaćaju najmanju članarinu, bili bi oslobođeni članarine, a svi veći subjekti nastavili bi je plaćati’, rekao je premijer.

Time su vladajući izišli u susret najglasnijim protivnicima obvezne članarine, ali ideja o tome kako bi se pokrila rupa u blagajni ne sluti na dobro. Prema Plenkovićevim riječima, manjak prihoda nadomjestio bi se 'aktivnostima koje bi na tržištu pružao HGK ili sredstvima iz proračuna pojedinih resora na koje se aktivnosti komore naslanjaju s obzirom na neke njezine javne ovlasti’.

Dosad je Vlada zadržavanje obveze plaćanja komorskih članarina opravdala činjenicom da su njima povjerene brojne javne usluge, poput vođenja Upisnika o izdavanju i distribuciji tiska, vođenja Imenika agenata posredovanja u prometu nekretnina, izdavanja ovjerenih izvadaka iz Registra posrednika u prometu nekretnina, usklađivanja voznih redova linijskog prijevoza putnika u cestovnom prometu i sl. Unutar HGK djeluju i Stalno arbitražno sudište te Centar za mirenje, zaduženi za izvansudsko rješavanje sporova između gospodarskih subjekata.

Sada su vladajući odlučili rasteretiti dio poduzetnika, a javne aktivnosti komore poduprijeti sredstvima iz proračuna. Doduše, kao spasonosnu formulu premijer uz to spominje povećanje vlastitih prihoda. No i dosad je u više navrata najavljivana tržišna orijentacija komore, ali svi napori u tom smjeru nisu dali rezultata.

Podsjetimo, aktualni predsjednik HGK Luka Burilović na početku svog mandata obećao je da će komora povećati vlastite prihode uvođenjem novih i unapređenjem postojećih komercijalnih usluga kako bi se postupno omogućio prelazak na dobrovoljno članstvo. U prvoj godini mandata Burilović je planirao povećati prihode s 8,3 na 14,5 milijuna kuna, odnosno za čak 75 posto.

No HGK se nije proslavio vlastitim uslugama pa su ambiciozni planovi brzo splasnuli. Pokazalo se da 'napredni' servisi (pregled međunarodnih javnih natječaja, pružanje informacija za izlazak na inozemna tržišta i sl.), osmišljeni u HGK-u, poduzetnicima nisu bili dovoljno atraktivni da bi izdvojili novac za njih.

Umjesto velikog rasta vlastitog prihoda, u prvoj godini Burilovićeva mandata zabilježen je njihov pad od 10 posto. Situacija se nije promijenila do danas. Komora nije iznjedrila nove usluge prihvatljive tržištu, a jedini izvor vlastitih prihoda ostali su joj sufinanciranje sudjelovanja na sajmovima i konferencijama u njezinoj organizaciji.

No u odnosu na novac od članarina, ovaj vid prihoda i dalje je zanemariv. U 2019. godini od prodaje vlastitih usluga utrženo je 11,8 milijuna kuna, što je tek pet posto od ukupnih prihoda koji su iznosili 234,5 milijuna kuna. Da stvar bude gora, vlastiti prihodi najviše su podbacili u odnosu na plan. Naime od komercijalnih aktivnosti planirano je 13 milijuna kuna, a ostvareno je 1,2 milijuna kuna manje.

Prema proračunima Vlade, ukidanjem članarine za male poduzetnike prihodi HGK smanjili bi se za 60-ak milijuna kuna. Da bi se nadoknadio taj manjak, vlastite prihode trebalo bi povećati za pet puta.

Čini se da ni Vlada ne vjeruje u tu mogućnost pa će vjerojatno značajan dio financiranja komore preuzeti ministarstva. Na taj način zadržat će se status quo, a instituciju koja nije opravdala svoju ulogu, umjesto poduzetnika, financirat će porezni obveznici.