Potječe li mlijeko trgovačkih robnih marki u Hrvatskoj zaista s domaćih farmi? Naime s ambalaže takvog mlijeka iščezle su oznake točnog podrijetla, a ostao samo podatak da je ono proizvedeno u Hrvatskoj. Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da na razini EU-a, kao ni na nacionalnoj, trenutno nema posebnog propisa koji obvezuje navođenje zemlje ili mjesta podrijetla mlijeka i mliječnog proizvoda, međutim takva obveza vrijedi za med, voće i povrće, ribu, goveđe meso i proizvode od njega, maslinovo ulje, svježe, rashlađeno i smrznuto svinjsko, ovčje, kozje i meso peradi
'Teoretski bi se moglo dogoditi da neki proizvođač hrane zapadne u probleme zbog skandala nakon otkrivanja zdravstvene neispravnosti njegovih proizvoda, primjerice mlijeka. Prodaja mu počinje padati jer građani više ne vjeruju u taj brend i jedno od rješenja mu je da svoje proizvode proda nekom trgovačkom lancu koji ih pakira i prodaje kao svoju trgovačku marku. To je moguće jer, prema hrvatskom pravilniku, ne mora se navesti originalnog proizvođača', kaže za tportal hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan.
U Hrvatskoj je pak sve više onih koji se na vlastite oči žele uvjeriti u porijeklo onoga što im dolazi na stol. Priznaje to i Stjepan Vrhovec, proizvođač mlijeka iz Pluske kraj Luke, sela smještenog sjeverozapadno od Zaprešića, na granici između Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Njegova obitelj već u petoj generaciji bavi se mljekarstvom, a prije četiri godine otvorili su i prvi mljekomat u Zaprešiću. Na njegovoj farmi, koja broji oko 160 grla stoke, dnevno se proizvede između 1100 i 1300 litara mlijeka. Dok pola dnevne proizvodnje prodaju na dva mljekomata, koliko ih sada imaju u Zagrebu i Zaprešiću te nešto na kućnom pragu, ostatak završi u preradi.
Vjeruju samo onom što vide
'Otkada smo, prije skoro četiri godine, otvorili prvi mljekomat, jako puno ljudi nam je došlo na farmu kako bi se uvjerili u to gdje se mlijeko proizvodi, kako se muzu krave i što jedu. Vlastitim očima žele vidjeti gdje i kako se proizvodi ta hrana. U posljednje vrijeme kupcima je to važnije od onoga da prođu povoljnije', govori za tportal ovaj zagorski proizvođač mlijeka, dodajući - da nije mljekomata, već odavno mogao bi zatvoriti farmu. Samo 2016. godine mljekari su na svojim farmama imali 4000 krava manje nego godinu ranije, a godišnja proizvodnja sa 680 pala je na ispod 500 milijuna litara mlijeka.
Za sada u planu nemaju postavljanje novih aparata sa svježim mlijekom jer ga nemaju u toj količini, a priznaje i kako jedna obitelj više od toga teško može pratiti i kontrolirati.
'Bilo kakva dodatna povećanja i zaduživanja ne bi funkcionirala', smatraju Vrhovci, čije mlijeko nosi i oznaku Mlijeko hrvatskih farmi.
'U jako malom postotku to nam pomaže u prodaji jer ju je dobila i industrija i svi ostali. Ne znam kontrolira li se porijeklo toga, u to ne bih ulazio. No mogu reći da time nisam dobio ništa', priznaje ovaj mljekar.
Nepošteni proizvođači i trgovci u EU
Što je s nepoštenim trgovcima i proizvođačima u EU, pitala je Borzan i u Europskom parlamentu, onima koji promoviraju svoje proizvode kao nacionalne ili regionalne ciljajući na sklonost kupaca proizvodima svoje države ili regije, a što se postiže pakiranjem s nacionalnim obilježjima, poput isticanja zastave ili slogana 'plod hrvatskog polja'. Povjerenik Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis tada joj je odgovorio kako primjerice 'maslac koji je proizveden u Belgiji od hrvatskog mlijeka može biti označen 'proizvedeno u Belgiji od hrvatskog mlijeka', ali kako europskom uredbom nije usklađen izraz koji se može upotrijebiti za navođenje zemlje podrijetla hrane.
Iz Ministarstva poljoprivrede tportalu su odgovorili da 'odgovoran subjekt u poslovanju s hranom koji se navodi može biti proizvođač ili onaj koji ju pakira ili distribuira, odnosno uvoznik za tržište Unije. Najčešće je to ipak proizvođač te se njegov naziv i adresa navode na etiketi, pa makar to bio subjekt s adresom sjedišta koje se nalazi u drugoj državi članici'. U konkretnom slučaju, dodaju, trgovački lanci kao vlasnici robne marke koju stavljaju na tržište odgovorni su za nju i navode se na deklaraciji.
'Podatak o subjektu koji proizvodi navedenu robnu marku za taj trgovački lanac nije potrebno navoditi, međutim on se može dobrovoljno navesti', kažu u Ministarstvu poljoprivrede.
Za Udrugu hrvatskih otkupljivača i proizvođača mlijeka CroMilk važno je to da se potrošače ne dovodi u zabludu.
'Mislim da je svim hrvatskim proizvođačima u interesu to da piše da je nešto proizvedeno u Hrvatskoj jer svakodnevno potičemo građane da kupuju domaće proizvode', kaže za tportal Rašeljka Maras, predsjednica CroMilka.
